Tuesday 29 October 2013

Setór Kooperativa Fó Influénsia ba Dezenvolvimentu Ekonómiku Komunitáriu

La iha seluk bele halo di’ak liu kona-ba responde dezenvolvimentu ekonómiku komunitáriu, se la’ós fó atensaun di’ak ba setór kooperativa.


Governu Timor-Leste kontinua haree prioridade sira ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál ho diversifikasaun setór estratéjika sira tuir potensialidade ne’ebé nasaun iha, hodi hahu estimula rekursu umanu ba esplorasaun rekursu naturál ba asuntu hadi’ak sidadaun sira-nia moris. Atu hataan ba ejizénsia diversifikasaun ekonómika Governu hatuur kedas asaun estratéjika sira haktuir iha Vizaun Nasionál ba Dezenvolvimentu ne’ebé konkorda halulik nuudar Planu Dezenvolvimentu Nasionál. Iha manuál ne’e hatudu loloos mapeamentu hatuur diversifikasaun ekonómika nasionál ne’ebé foka mós setór kooperativa nuudar alternativa ida husi diversifikasaun ekonómika.

Hataan ba nesesidade nasionál ne’e, Governu liuhosi Sekretária Estadu Indústria no Kooperativa ohin loron fó akompãnamentu no atensaun maka’as hodi estimula organizasaun kooperativa sira ne’ebé eziste iha teritóriu Timor-Leste, atu sira bele hetan inspirasaun no motivasaun maka’as ba dezenvolvimentu nasionál liu-liu hakfó influénsia kle’an ba dezenvolvimentu ekonómiku komunitáriu.Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira (10-11/10/2013) responde ba asuntu ne’e, halo sensibilizasaun ba kooperativa sira iha Baukau no Lospalosrezulta inspirasaun ba komunidade sira no hamosu sira-nia espíritu kooperativu iha asaun ba promove ekonomia familia hodi hataan ba nesesidade familiár ne’ebé importante ba nasaun nia vida.
 
“Governu nafatin esforsa atu fó suporta estruturalmente, maibé mós seida’uk hanoin atu suporta infraestruturalmente ba organizasaun kooperativa sira”. SEIK Nino hateten. “Ba oin, Governu sei buka atu fasilita kooperativa sira ho di’ak liu tan. Tan ne’e husu kooperativa sira bele aproveita iha fundu transferénsia tinan 2014 nian.” Sekretáriu Estadu hato’o informasaun ne’e bainhira halo dialogu ho membru kooperativa Multisektorál Hosso-keli Anan iha Aldeia Ostiku. Nino Pereira haree katak kooperativa hanesan modelu dezenvolviomentu nasionál ida, ne’ebé fó biban ba timoroan sira atu organiza an hodi partisipa iha prosesu hadi’ak sidadaun sira nia moris. Tanba ne’e importante tebes atu membru no jerente kooperativa sira hetan formasaun ka kapasitasaun kona-ba kooperativa, nune’e sira bele organiza no jere kooperativa ne’e ho di’ak.


Prezidente Kooperativa Multisektorál Alberto Piedade Amaral mós sente enfrenta duni problema sira hanesan jestaun liu-liu orsamentu, koñesimentu no atendimentu membru sira iha kooperativa ne’e. Tan ne’e nia espera Governu fó biban ba sira atu hetan formasaun hodi dezenvolve kooperativa iha Timor-Leste, maske organizasaun kooperativa sei nakdasak hanesan lenuk ne’ebé dolar neneik liu. Iha fatin seluk, bainhira Sekretáriu Estadu hasoru Kooperativa Failolo ne’ebé eziste iha Aldeia Wemanuboe – Welili, komunidade sente katak bele organiza maluhodi halo buatrumahamutukbaobjetivuidade’it. 

Kooperativa failolo molok eziste hetan reajen maka’as husi komunidade sira tanba la kompriende saida maka kooperativa. Maibé hafoin hetan esplikasaun husi motivadór Belino R. Ricardo wainhira hahu forma kooperativa refere, komunidade hanoin katak ne’e bele ajuda sira atu serbisu hamutuk no nakloke ba malu problema ne’ebé sira enfrenta. Maibé kooperativa rua ne’e diferente ba malu, katak Kooperativa Multisektorál kobre área barak ne’ebé sira bele aproveita no Kooperativa Failolo só foka de’it ba iha hortikultura. Kooperativa failolo nia serbisu maka kuda modo hamutuk no faan ba merkadu hafoin rai nia rezultadu ba kooperativa. 

Iha iliomar, Lospalos, Sekretáriu Estadu hasoru malu ho kooperativa sira hanesan Grupu Feto-faluk, Hadomi Bee – Moos, Bee – Lulik, Moris Hamutuk, iha suku Kainliu no hasoru mós kooperativa kreditu ida iha suku Ailebere. Kooperativa sira ne’e iha ona orsamentu ne’ebé natoon, tan eziste kleur ona. Kooperativa sira kuaze foufoun harii ho de’it 50 USD maibé bele hetan sira-nia orsamentu aumenta tanba jestaun ne’ebé di’ak no membru sira iha koñesimentu kona-ba lala’ok no valór kooperativa. Maibé kooperativa sira presiza tebes atensaun husi Governu liu-liu kapasitasaun kona-ba jestaun finansiál, ekipamentu no infraestrutura. Membru Kooperativa Moris Hamutuk informa kata membru sira susar hatama osan ba kooperativa tanba de’it rendimentu loro-loron ne’ebé ki’ik dala ruma la iha.Nia mós husu atu Governu fó apoiu ba membru kooperativa sira hodi tuir estudu komparativu iha rai seluk hodi haree prosedimentu no dezenvolvimentu kooperativa sira.
 
Xefe Suku Kain liu Julião Soares konsidera kooperativa ajuda tebes komunidade sira atu hakbit sira-nia ekonomia familiar hodi responde nesesidade loro-loron nian. Tanba kooperativa hola funsaun importante iha dezenvolvimentu ekonómiku komunitária. Nia parte esfora kordena no komunika nafatin go Governu sentrál oinsá bele hetan atensaun no akompaña nafatin dezenvolvimentu setór kooperativaiha Timor-Leste, liu-liu iha Suku, Sub distritu no Distritu sira ne’e bé susar hetan asesu.

Thursday 3 October 2013

SEIK Nino; Ita Tenke Fa’an Atauro


SEIC Nino Pereira [duk. Rozer]


Atauro nuudar illa furak Timor Lorosa’e nian ne’ebé iha poténsia ba estabelesimentu zona ekonómika espesiál. Espetativa ba konseitu estabelesimentu zona eskluziva inklui zona ekonómika espesiál sei lori impaktu pozetivu ba moris di’ak povu nian.

Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira iha enkontru ho komunidade Bikeli – Atauru, hateten, atu atinji mehi zona ekonómika espesiál tenke faan Atauru ba iha investidór ka emprezáriu sira. Tanba só nune’e maka ekonómia sei bele la’o no povu mós moris di’ak. Povu Atauru, iha tinan hirak tuir mai, sei husik hela moris terus hodi hakat ba moris foun ida, nuudar objetivu husi hakarak hetan independénsia ne’e. Maibé hakarak ka lakohi tenke husik duni illa ne’e ba iha emprezáriu ka investidór sira nia liman.

          “Ita tenke fa’an Atauru! Se ita hakarak moris di’ak ita tenke fa’an duni. Atauru nia poténsia halo ita la dúvida tan. Se ita hakarak atu dezenvolve área turizmu, illa Atauru iha poténsia  boot. Iha mós rekursu seluk ne’ebé ita seida’uk esplora.” SEIK Nino hateten (26/09) bainhira ensera peskiza zona franca. Liutan Sekretáriu Estadu hateten,  bainhira Governu hatuur indústria ruma iha Atauru, konserteza, povu sira iha illa ne’e sei hetan moris di’ak. Tanba Setór indústria sei fó benefísiu ne’ebé multiplikadu ba komunidade sira. Imanija kuandu setór indústria iha, sei iha mós traballadór, sira hamlaha karik presiza han, no sira hakarak refreshing tenke iha fatin ne’e mós. 
 

Diretó Peskiza Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente Jacinto Paijo iha entrevista informa, Governu liuhosi MKIA hala’o estudu ne’e atu identifika poténsia ekonómika ne’ebé illa Atauru iha, hodi ba futuru, establese zona ekonómika espesiál ne’ebé planeia ona. 
Tuir Paijo, zona ekonómika espesiál hanesan modelu dezenvolvimentu ekonómiku ida ne’ebé merese duni ba hadi’ak povu nian. Tanba realizasaun zona ekonómika espesiál ne’e lansa  modelu ida adekuadu tebes ba iha dezenvolvimentu ekonómiku nasionál. 
 
          “Dezenvolvimentu ekonómiku tenke envolve populasaun hotu. Dezenvolvimentu zona ekonómika tenke emprega ema hotu.” Paijo hateten. Administradór Illa Atauru Manecas da Conceição Soares informa, komunidade sira iha illa Atauru simu ho haksolok konsultasaun Governu ba estabelesimentu zona ekonómika espesiál ka zona franca. Manecas husu Governu implementa tuir planu ne’ebé integradu para bele atinji metas dezenvolvimentu nian ne’ebé traxa ona. Alein ne’e, komunidade sira mós entrega rezultadu konsultasaun entre parte Governu ho komunidade sira ba Sekretáriu Estadu, nuudar sira konkorda tebes no apoiu programa Governu nian kona-ba dezenvolvimentu

Dezenvolvimentu Ekonómiku Responsabilidade Entidade Hotu Nian

Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira kuarta (25/09) lanxa livru perfíl indústria kiik no kooperativa, iha diskursu, hateten ba partisipante sira katak, dezenvolvimentu ekonomia nasaun ne’e nuudar responsabilidade entidade hotu nian. “Dezenvolvimentu Estadu ida ne’e, espesialmente iha parte ekonómia, nuudar responsabilidade ita hotu nian. Tan ne’e Governu nuudar parte ida husi estadu, fó atensaun maka’as ba dezenvolvimentu no akompañamentu intensivu ba grupu indústria kiik no médiu inklui kooperativa, makro – pekena empreza sira. Produtividade grupu sira hirak ne’e hatudu ona sira-nia rezisténsia hodi fó mós kontribusaun ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál.” Iha Farol, Dili, Nino informa. 

Maske nune’e, Sekretáriu Estadu mós konxiente, setór indústria no kooperativa mikro-pekena empreza sira sei enfrenta hela obstakúlu no problema oioin. Problema sira ne’e, tuir Sekretáriu Estadu, maka farkeza iha aspeitu institusionál no modelu organizasaun, kualidade rekursu umanu ne’ebé seida’uk di’ak, no asesu limitadu setór indústria, kooperativa no mikro-pekena empreza sira ba rekursu produsaun hanesan rekursu materiá prima, apoiu kapitál no teknolojia, meius ba merkadu no informasaun merkadu nian. Tanba ne’e, Governu liuhosi MKIA, iha komitmentu no konsisténsia ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál. Hanoin ida-ne’e, hatuur ona iha programa ministériu nian ne’ebé leno mós ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál iha kontestu dezenvolvimentu ekonómiku no kriasaun empregu.

Ho partisipasaun no antuziasmu komunidade nian iha vida ekonómika liuhosi atividade produtivu, maka MCIA presiza dadus informasaun ida konkreta hodi bele akompaña ba grupu sira hirak  ne’e, ne’ebé espalla iha distritu 13.
Liuhosi fornesimentu informasaun iha livru ne’e, Sekretáriu Estadu Nino Pereira konsidera, atu fó dezkripsaun ba parte hotu, oinsá atensaun ne’ebé Governu fó ba prosesu kresimentu setór informál. “Iha livru ne’e fó sai empreza, dadus indústria no kooperativa sira iha kada distritu, tipu aktividade sira, númeru feto no mane no informasaun seluk ne’ebé relavante.” Nino hateten tan. 

Ministru Komérsiu Indústria no Ambiente António da Conceição konsidera baze importante dezenvolvimentu ekonómiku maka iha setór indústria no kooperativa. Tanba ne’e ministériu iha esforsu dezenvolve setór produtivu sira-ne’e hodi hataan ba nesesidade nasionál liuliu buka atu hamenus dependénsia ba setór petrolifeira. Nia informa, ministériu iha ona programa konkreta atu dezenvolve setór rua-nee tuir Planu Estrátejiku Dezenvolvimentu Nasionál, ne’ebé nuudar matadan ba nasaun nia progresu no prosperidade. 
 
Vise-Primeiru Ministru Fernando Lasama Araujo bainhira loke serimónia lanxamentu afirma, atu nasaun ne’e forte presiza diversifika  setór ekonómika hodi bele hetan biban ba kresimentu ekonómiku  ho di’ak. Lasama husu timoroan hotu presiza serbisu maka’as hodi dezenvolve setór indústria no kooperativa tuir Planu Estrátejiku Dezenvolvimentu Nasionál no tuir ida-idak nia responsabilidade. “Ita tenke dezenvolve área indústria no kooperativa, hodi diversifika ita-nia ekonomia. Haree ba responsabilidade, ita kontrola malu tuir konstitusaun haruka. Nasaun barak dúvida ita, maibé ita hatudu ona katak ita mós bele.” Lasama hateten. 

Vise-PM apresia tebes esforsu ministériu refere liuhosi Sekretária Estadu Indústria no Kooperativa ne’ebé iha inisiativa hodi prepara fonte fornese informasaun ho lanxa livru perfíl ne’e. Iha serimónia lanxamentu hetan prezénsa husi entidade parlametár, embaxada, Sosiedade Sívil no akademia sira inklui mós joventude sira ne’ebé iha vontade kooperativa hakarak partisipa iha aktividada ekonómika nian.