Sunday 14 July 2013

Redus Pobreza liu hosi Dezenvolve Setór Kooperativa


Grupo Feto Fronteira, nebe Soru Tais uja kor Naturais
Sekretáriu Estadu Industria no Kooperativa Nino Pereira, iha loron 08-10 Jullu 2013, vizita ba Distritu Oekusse hodi haree besik liu Grupu Industria no Kooperativa sira iha Distritu refere. Sekretáriu Estadu hateten katak vizita ne’e atu hametin di’ak liutan koordenasaun no komunikasaun ho Grupu Industria no Kooperativa sira iha baze, tanba kooperativa moris husi komunidade sira. “Ita tenke hadia ita-nia komunikasaun, koordenasaun tanba ida ne’e maka importante atu lori ema ativa partisipa iha dezenvolvimentu nasionál. Problema ne’e maka durante ne’e ita-nia Governu hasoru no inklui mós MCIA-SEIC”. SEIK Nino hateten. “Tanba ne’e, Sekretariu Estadu Industria no Kooperativa hakarak tenke vizita bebeik mai iha ne’e (Oekusse) hodi haree asaun reál para responde ba dezenvolvimentu industria no kooperativa iha ne’e, no tenke envolve mós ita-nia joven sira ne’ebé abandona, iha prosesu dezenvolvimentu nasionál liu-liu iha Distritu Oekuse”. 
 

Iha nia vizita, SEIK mós informa katak povu Timor-Leste 45% moris iha liña pobreza nia okos (0, 50 sentavu/loron). Tanba ne’e timoroan tomak presiza iha espíritu serbisu maka’as, atu nune’e, bele husik an husi pobreza. Liutan, nia informa,Governu sei kontinua tulun no buka solusaun ba problema ne’ebé povu enfrenta, liuhosi dezenvolve setór kooperativa no industria, hodi hamenus mós depedénsia ba reseita petrolifeiru. Nia mós akresenta katak grupu Industria no Kooperativa 13 tama iha lista subvensaun públika. Nune’e katak oportunidade di’ak ba sira atu dezenvolve sira-nia industria no kooperativa ho di’ak liuhosi orsamentu subvensaun públika ne’ebé sira hetan, tanba Governu tulun sira atu dezenvolve aktividade industria no kooperativa ne’ebé sira hala’o.
 

            “SEIK sei fó apoiu ba Industria no Kooperativa ho termu dudu – dada hodi enkoraja Grupu Industria no Kooperativa sira ne’ebé eziste hela”. Hateten SEIK Nino Pereira. Reprezentante Administradór hateten katak Oekusse nuudar tarjeitu ba implementasaun planu pilotu – master plan. Tanba ne’e, importante ba grupu industria no kooperativa sira hodi prepara aan didi’ak, liu-liu hasae kualidade serbisu hodi hadia no jere grupu sira ne’ebé maka durante ne’e nia atividade la la’o.
 

Diretór Diresaun Nasionál Industria Transformadora Antónia da Costa hateten, ba futuru, sei dezenvolve no tulun grupu industria no kooperativa sira tuir planu estratejia distritu Oekuse. Tanba ho nune’e maka bele dezenvolve setór sira ne’ebé nesesariu ho efetivu.  MCIA – SEIC liuhusi Diresaun Nasionál Industria Transformadora sei fó asisténsia liuliu kapasitasaun no formasaun ba membru Grupu Industria no Kooperativa hodi sira bele iha koñesimentu no iha kapasidade atu jere sira-nia industria no kooperativa ho di’ak hodi iha nia sustentabilidade. 

Diretór-Jerál Industria no Kooperativa Leovilgildo dos Santos iha okaziaun hanesan akresenta katak atu ekonomia nasaun la’o di’ak presiza dezenvolve setór públika, privada, industria no kooperativa sira tanba liuhosi ne’e maka bele hatama reseita ba kofre Estadu.  Tuir dadus ne’ebé rekolla ona hatudu 107 kooperativa maka eziste iha Timor-Leste, iha sira ne’ebé maka ativu no mós la ativu. Ministériu Komérsiu Industria no Ambiente sei implementa mós Loja ba Povu iha Distritu sira hotu, portantu programa Loja ba Povu implementa ona iha Distritu Baukau  ne’ebé hili Kooperativa Fini Naroman sai nuudar modelu ba programa refere.

Diretór Nasionál Industria no Bens Konsumu Fernando Lobato informa ba komunidade sira katak diresaun ne’e foka maka’as ba dezenvolvimentu industria kiik sira hanesan karpintária, artezenatu, no kooperativa produsaun sira.    
Iha vizita ba Grupu Industria no Kooperativa sira, SEIK ho nia komitiva sira hala’o mós dialogu ho membru no jerente sira kona-ba oinsá bele hetan apoiu husi Governu no komunidade sira informa problema ne’ebé sai sira-nia obstakúlu ba dezenvolvimentu industria no kooperativa iha rai Oekusse. Problema sira ne’e inklui rekursu umanu, finanseiru, no mós fasilidade ne’ebé presiza hodi apoiu atividade industria no kooperativa sira. 
 
SEIC hare hela sasan nebe halo husi Rai mean (Grupo BANANAI BIHALA)
Iha vizita traballu ne’e, SEIK vizita Grupu produsaun TAIS, iha Suku Bobometu iha Oesilu ne’ebé iha membru nain-15, Grupo Hakiak Manu(NEON IDA LARAN IDA – NILI)iha Suku Naimeku ne’ebé iha membru nain-15, no Grupu Sanan Rai (BANANAI BIHALA) iha Suku Naimeku ne’ebé iha membru nain-15.



PN Apoiu Programa Loja ba Povu

           Parlamentu Nasionál liuhosi komisaun D asuntu Ekonomia no Dezenvolvimentu, iha Kinta (11/07),  konkorda tebes programa “Loja ba Povu” husi Ministériu Komérsiu, Industria no Ambiente, aprezentadu liuhosi Vise-Ministru Abel Ximenes, Sekretáriu Estadu Industria no Kooperativa Nino Pereira, Sekretáriu Estadu Komérsiu Recardo Cardoso Nheu no komitiva sira ne’ebé marka prezensa iha audénsia ne’e. Iha audénsia ho Parlamentu Nasionál Komisaun D, Vise-Ministru Komérsiu, Industria, no Ambiente Abel Ximenes aprezenta konseitu Programa Loja ba Povu hanesan alternativa ida hodi sai nuudar ajénsia ba produtu povu nian no sai nuudar programa saseluk husi programa IV Governu Konstitusionál “Povu Kuda Governu Sosa”.
 
            “Programa Loja do Povohanesan programa ida hodi troka programa Povu Kuda Governu Sosa ne’ebé hala’o tiha ona husi IV Governu liuhosi Ministériu Turizmu, Komersiu, no Industria”. Abel hateten. Tuir Vise-Ministru, Programa ida ne’e sei ajuda povu ativa kontribui ba kresimentu ekonomia, tanba setór kooperativa nuudar maneira di’ak ida ne’ebé bele sinerjikamente envolve membru tomak atinji sira-nia prosperiedade. “Ami fiar katak liuhosi programa Loja do Povo, kooperativa ne’ebé saudavél no moris ona tuir regra, bele haboot liutan kooperativa nia papél, funsaun no knaar, hodi bele hakat nafatin ba oin, no kontribui ba dezenvolvimentu ekonomiku povu kiik iha área ne’ebé sira moris”. Vise-Ministru hateten. 
 
Iha loron 17 Maiu 2013, MCIA hili kooperativa Fini Naroman Kaibada – Baukau sai modelu ba programa Loja ba Povu. Tanba ne’e Vise-Primeiru Ministru Fernando Lasama de Araujo halo lanxamentu ba programa Loja ba Povu iha nafatin refere. Alein ne’e, Vise-Ministru mós informa, MCIA iha tinan 2013 hetan mós instrusaun husi Primeiru-MinistruXanana Gusmão atu implementa programa espesiál ba eis-membru CPD-RDTL nuudar grupu alvu ba dezenvolvimentu kooperativa nian iha Timor-Leste. Programa espesiál ne’e rezulta ona membru Governu sira hala’o reuniaun ho lidér grupu alvu iha nivel nasionál, vizita no hasoru direita ho membru grupu alvu sira iha Welaluhu – Same – Manufahi, no hasoru malu ona ho membru grupu alvu individualmente iha Distritu Baukau, Bobonaru, Kovalima, Ainaru no seluk tan. 
 
            Prezidente Komisaun D Parlamentu Nasionál Jacinta Pereira sujere ba Governu atu divulga informasaun kona-ba Loja ba Povu, hodi povu bele komprende saida maka ninia konseitu no oinsá programa ne’e bele ajuda hadia povu nia moris. Liutan deputada ne’e hatete, Loja ba Povu ne’ebé liuhosi kooperativa sai mós setór importante atu kontribui ba kresimentu ekonomiku mais moderadu. Tanba povu liuhosi kooperativa bele kaer metin valór sira – hanesan fiar an, serbisu hamutuk, bele hamosu impaktu sinérjiku ne’ebé sai forsa boot hodi kompete ho ajente ekonomiku sira seluk. Tanba ne’e, iha audénsia ne’e, deputadu sira afirma ba vise-ministru, sekretariu estadu sira atu haree ba asuntu rekursu umanu ne’ebé ho nia importánsia boot ba setór hotu. Governu presiza tau orsamentu ba dezenvolvimentu kapitál umanu liu-liu formasaun no kapasitasaun ba membru no jerente kooperativa sira, atu nune’e, sira bele hatene jestaun no partisipa di’ak iha sira-nia asosiaun.
 
            Deputadu Agostinho Lay husu atu fortifika politika kooperativa tuir nesesidade komunidade sira, tanba programa ne’e sai solusaun ida atu redus ona empregu no mós importasaun husi nasaun liur. Programa Loja ba Povu ne’ebé liuhosi kooperativa sei sai fatin transaksaun produtu lokál ne’ebé povu kuda, tanba produtu sira ne’ebé iha tuir nesesidade merkadória sei sosa husi Loja ba Povu (Kooperativa). Entretantu Deputadu Joaquim dos Santos hakarak oinsá kooperativa bele sai nuudar alternativa atu redus dependénsia importasaun. Tanba ne’e, Governu presiza iha polítika ne’ebé  lori kooperativa ba kria ninia sustentabilidade no oinsá bele redus mós depedénsia ba reseita petrolifeira, tanba rekursu petrolifeiru iha futuru sei mohu.
 
            Iha biban ne’e, Sekretáriu Estadu Nino Pereira informa mós katak, durante asumi knaar nuudar Sekretáriu Estadu nia vizita fatin kooperativa sira ne’ebé eziste no observa katak kooperativa sira ne’e hasoru duni obstakúlu sira oioin. Obstakúlu sira ne’ebé empede maka’as ba dezenvolvimentu kooperativa iha Timor-Leste maka hanesan; 
  1. 1rekursu umanu – jerente no membru kooperativa laiha koñesimentu di’ak kona-ba kooperativa,
  2.  2mentalidade – wainhira membru sira empresta osan  lakohi atu fó fila fali osan, no baruk atu hala’o sira-nia dever, 
  3. 3finanseiru, kooperativa iha osan natoon de’it no membru sira kuandu hetan kréditu lakohi kumpri sira-nia obrigasaun,
  4.  4SEDE, kooperativa barak laiha nia edifiu rasik, tanba ne’e kooperativa balun hala’o de’it koordenadór nia uma no halo sira diskonfia malu, 
  5. 5fasilidade, kooperativa barak maka laiha fasilidade hanesan komputadór ne’ebé nesesáriu atu halo relatóriu tanba jerente sira kuaze barak liu maka hakerek de’it.

 
Sekretáriu Estadu Komersiu Recardo Cardoso Nheu iha Audénsia ne’e informa mós katak Timor-Leste to’o agora sei iha importasaun be’e ho númeru boot tebes. Kada fulan Timor-Leste tenke hatama 650 kontinér maske nune’e Timor-Leste nia produtu sira mós presiza iha rai liur hanesan Xina ne’ebé husu barak produtu kinur no forekeli. Maibé problema ne’e Timor-Leste enfrenta maka sustentabilidade produtu nian maka lada’uk mantein, Timor-Leste iha kinur no forekeli barak maibé exportasaun ne’e presiza kada fulan ho kapasidade boot tebes. Ita atu lori produtu sai presiza mós iha teste laboratóriu la’ós hanesan laboratóriu iha hospitál maibé laboratóiu espesiál produtu sira de’it ne’ebé atu exporta.