Thursday 3 October 2013

SEIK Nino; Ita Tenke Fa’an Atauro


SEIC Nino Pereira [duk. Rozer]


Atauro nuudar illa furak Timor Lorosa’e nian ne’ebé iha poténsia ba estabelesimentu zona ekonómika espesiál. Espetativa ba konseitu estabelesimentu zona eskluziva inklui zona ekonómika espesiál sei lori impaktu pozetivu ba moris di’ak povu nian.

Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira iha enkontru ho komunidade Bikeli – Atauru, hateten, atu atinji mehi zona ekonómika espesiál tenke faan Atauru ba iha investidór ka emprezáriu sira. Tanba só nune’e maka ekonómia sei bele la’o no povu mós moris di’ak. Povu Atauru, iha tinan hirak tuir mai, sei husik hela moris terus hodi hakat ba moris foun ida, nuudar objetivu husi hakarak hetan independénsia ne’e. Maibé hakarak ka lakohi tenke husik duni illa ne’e ba iha emprezáriu ka investidór sira nia liman.

          “Ita tenke fa’an Atauru! Se ita hakarak moris di’ak ita tenke fa’an duni. Atauru nia poténsia halo ita la dúvida tan. Se ita hakarak atu dezenvolve área turizmu, illa Atauru iha poténsia  boot. Iha mós rekursu seluk ne’ebé ita seida’uk esplora.” SEIK Nino hateten (26/09) bainhira ensera peskiza zona franca. Liutan Sekretáriu Estadu hateten,  bainhira Governu hatuur indústria ruma iha Atauru, konserteza, povu sira iha illa ne’e sei hetan moris di’ak. Tanba Setór indústria sei fó benefísiu ne’ebé multiplikadu ba komunidade sira. Imanija kuandu setór indústria iha, sei iha mós traballadór, sira hamlaha karik presiza han, no sira hakarak refreshing tenke iha fatin ne’e mós. 
 

Diretó Peskiza Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente Jacinto Paijo iha entrevista informa, Governu liuhosi MKIA hala’o estudu ne’e atu identifika poténsia ekonómika ne’ebé illa Atauru iha, hodi ba futuru, establese zona ekonómika espesiál ne’ebé planeia ona. 
Tuir Paijo, zona ekonómika espesiál hanesan modelu dezenvolvimentu ekonómiku ida ne’ebé merese duni ba hadi’ak povu nian. Tanba realizasaun zona ekonómika espesiál ne’e lansa  modelu ida adekuadu tebes ba iha dezenvolvimentu ekonómiku nasionál. 
 
          “Dezenvolvimentu ekonómiku tenke envolve populasaun hotu. Dezenvolvimentu zona ekonómika tenke emprega ema hotu.” Paijo hateten. Administradór Illa Atauru Manecas da Conceição Soares informa, komunidade sira iha illa Atauru simu ho haksolok konsultasaun Governu ba estabelesimentu zona ekonómika espesiál ka zona franca. Manecas husu Governu implementa tuir planu ne’ebé integradu para bele atinji metas dezenvolvimentu nian ne’ebé traxa ona. Alein ne’e, komunidade sira mós entrega rezultadu konsultasaun entre parte Governu ho komunidade sira ba Sekretáriu Estadu, nuudar sira konkorda tebes no apoiu programa Governu nian kona-ba dezenvolvimentu

No comments:

Post a Comment