Sunday 19 January 2014

SEIK, Intensifika Polítika Dezenvolve Indústria no Kooperativa iha 2014

Sekretáriu Estadu Indústria & Kooperativa Filipus  Nino Pereira hala’o dialogu ho grupu indústria no kooperativa sira iha Oekusi (16/12/2013) no iha mezmu tempu entrega mós ekipamentu sira ba grupu sira-ne’ebé hetan apoiu husi Ministériu Komérsiu Indústria i Ambiente liuhosi Sekretaria Estadu Indústria & Kooperativa. 

Nino Pereira, iha biban hanesan, esklaresa katak MKIA – SEIK sei intensiva ninia akompañamentu ba grupu indutria no kooperativa sira ne’ebé eziste no ativa hela, hodi sira bele kontua forte iha sira-nia aktividade. “Ita hanoin atu halo akompañamentu intensivu ba iha grupu sira ne’ebé eziste hodi sira bele fortifika sira-nia aktividade la’o da’ik liu tan iha tinan 2014.” SEIK Nino esklarese.

Sekretáriu Estadu Nino Pereira iha sorumutu ho grupu sira refere, informa katak Governu Timor-Leste liuhosi MKIA-SEIK kontinua fortifika polítika atu dezenvolve setór industria no kooperativa hodi reduz dependensia reseita husi mina no gas. Tanba ne’e, responsabilidade ida hodi dezenvolve mós ekonomia nasionál, maibé husu entidade hotu tenke kolabora no holaparte iha prosesu dezenvolvimentu ekonomiku ne’e, liuhosi aktividade sira-ne’ebé hala’o. Klaru katak Governu kontinua fó apoiu ba aktividade sira-ne’ebé hala’o, ne’ebé iha valór ba konstroe nasaun no povu nia moris. 


“Atu bele iha kriasaun empregu no dezenvolvimentu ekonómiku, maka tenke promove setór produtiva sira inklui indústria no kooperativa. Tanba setór rua ne’e bele lori impaktu pozetivu ba ema nia moris liu-liu ekonomia familia. Ita tenke hahú dezenvolve ekonomia husi familia, tanba nukleu kiik nasaun nian maka familia. Bainhira familia sira nia ekonomia di’ak nasaun nia dezenvolvimentu mós la’o di’ak.” Nino hatete. Diretór Nasionál Indústria Transformadora António da Costa mós informa katak MKIA-SEIK liuhosi Diresaun Nasionál Indústria Transformadora sei kontinua fó formasaun ba grupu indústria sira, atu sira bele iha kapasidade natoon hodi transforma poténsia sira-ne’ebé iha ba produtu seluk ne’ebé nesesáriu. 
 
Tuir António, Governu iha polítika atu dezenvolve setor indústria liuhosi programa sira ne’ebé Diresaun Nasionál Indústria orienta no hala’o iha baze. Tanba ne’e, Diresaun Nasionál ne’ebé tutela ba Sekretária Estadu Indústria no Kooperativa lori kedas ho ekipamentu sira hanesan Komfor hock 6, balde boot 4 no kiik 3, sanan boot 3 no mós ekipamentu kiik dapur nian sira. Apoiu ida ne’e atu ajuda grupu indústria Tais Fitun Fronteira, Sanan Rai, no Saga iha Oekusi hodi hahu esplora poténsia sira ne’ebé iha, hodi tranforma ba produtu seluk. “Ami lori ekipamentu atu fasilita ita boot (grupu indústria) sira nia serbisu. Tanba ne’e, iha grupu laran tenke fiar malu, se la’e, bele empede aktividade no halo grupu la ativa.” Diretor ne’e hateten. 
 
Gonçalo Eko, reprezentante Administradór Oekusi, agradese ba Sekretariu Estadu ho nia komitiva tanba mai to’o iha Oekusi iha fulan ikus tinan 2013, hodi hakarak rona direita grupu indústria no kooperativa sira iha baze nia prolema ne’ebé sira hato’o, liuhosi dialogu ka sorumutu ne’e. Tanba ne’e, Oekusi hanesan deside ona katak sei hala’o eventu boot ida iha tinan 2015 mai, hodi komemora tinan 1215, portugal embarke iha Lafau, Oekusi, Timor-Leste.


“Ita tenke prepara ita-nia produtu liu-liu produtu lokál husi komunidade Oekusi rasik, hodi partisipa iha feira iha eventu boot ne’e, no bele hetan ka aproveita selebrasaun ne’e.” Hateten Gonçalo. “tanba ne’e, liuhosi dialogu atu esplora problema sira, ne’ebé grupu sira enfrenta hodi iha tinan oin, governu kontinua halo akompañamentu di’ak liutan.” Iha dialogu ne’e partisipa husi grupu indústria no kooperativa sira iha Oekusi, komunidade, no autoridade lokál sira mós partisipa iha eventu.

SEIC APOIU MAKINA TIJOLU BA GRUPU INDUSTRIA TIJOLU KESI

Governu liuhosi Secretario de Estado da Industria e Cooperativa entrega makina produs tijolu ba grupu industria kiik 4 husi Tibar, no Likisa, iha SEDE VETERANU Taibessi Dili (22/11). Iha momentu hanesan, SEIC NINO Pereira afirma Governu iha komitmentu apoia dezenvolvimentu industria kiik sira liu-liu dezenvolve industria tijolu, tanba importante tebes ba konstruksaun liu-liu Pirmeiru Ministru sujere ona atu dezenvolve produsaun tijolu iha Timor-Leste, basá iha potensia atu produs tijolu.

“Ita lakohi mosu invazaun ekonómika, tan ne’e ita esforsa maka’as, buka atu prevene buat ne’e iha Timor-Leste, signifika povu ka timoroan maka tenke holaparte ativa iha prosesu dezenvolvimentu ekonómiku”. SEIC Nino hateten. “Tan ne’e, tijolu sai hanesan prioridade ida mós, ba Governu Timor-Leste atu explora, liuhosi apoiu grupu indústria kiik sira ne’ebé ativa iha produsaun tijolu.”

Diretór Community Housing Limited afirma, Governu hatudu ona katak iha komitmentu  apoia dezenvovlimentu tijolu iha Timor-Leste, hodi entrega makina manuál tijolu kesi 4 ba grupu sira-ne’e,atu nune’e sira bele produz tijolu ho kualidade ne’ebé di’ak no mós bele hasa’e sira-nia kapasidade produsaun, tanba makina manuál refere bele produs total tijolu 1000 loron ida. 

Diretór DENORE mós afirma makina produsaun tijolu ne’e DENORE maka sei uza no sai nuudar responsável ba kapasitasaun no mós manutensaun, tanba grupu sira  seidauk iha kapasidade kapital hodi halo mautensaun ba makina sira ne’e kuandu iha fallansu ruma, tanba sira seida’uk ka sei fraku tebes iha kapital.Maibé DENORE funsiona hanesan jestór ba sira, hodi halo aktividade produsaun.

SEIC NINO, Kapasitasaun ba Grupu Indústria Kiik Importante


Aktividade treinamentu bázika téknika karpintária iha Bobonaro (foto Roger)
Secretario de Estado da Indústria e Cooperativa NINO PEREIRA hateten ba partispante sira, kapasitasaun ba empreza indústria kiik sira importante, tanba hasa’e sira-nia kapasidade hodi orienta ba kriasaun empregu iha baze no atu sira bele dezenvolve sira-nia empreza.

“Governu hakarak dezenvolve tan ita-boot (grupu indústria kiik) sira nia kapasidade báziku, atu ita boot sira bele hahú profesionaliza an iha knaar ne’ebé imi hala’o, la’ós de’it tenke buka kampu serbisu sai nuudar funsionáriu”. SEIC NINO hateten. 


Sekretariu Estadu husu mós partisipante sira atu iha komitmentu no integridade hodi dezenvolve aktividade karpintária iha Distritu Bobonaro. Tanba ne’e, presiza mós membru sira iha grupu tenke fiar malu no jere aktividade ne’e ho di’ak hodi bele hetan benefisiu husi aktividade refere. NINO Pereira hato’o razaun ne’e bainhira hala’o vizita ba Distritu Bobonaru, Subdistritu Maliana, Suku Lahomea (21/11), hodi halo abertura ba aktividade kapasitasaun téknika karpintária ba grupu indústria kiik sira, ne’ebé hetan ona apoiu liuhosi orsamentu transferénsia públika 2012.




Treinamentu ne’e tuir pedidu husi grupu indústria sira ne’ebé hetan apoiu, katak, Governu la’ós entrega ka fó de’it apoiu orsamentál ka materiál maibé presiza mós apoiu training skills ba grupu benefisiáriu sira, atu sira nune’e bele iha kbiit hala’o knaar no dezenvolve sira-nia empreza. Xefe Suku Lahomea Lucio Americo, konsidera Governu nia resposta ba pedidu grupu indústria kiik sira hanesan solusaun ida atu hahu profesionaliza grupu sira ne’e, tanba dalabarak, badaen husi rai liur maka tama Timor-Leste halakon timoroan iha kompetisaun ba área ruma. 
 
            “Aproveita treinamentu ne’e ho di’ak hodi hetan koñesimentu natoon hodi hala’o mós imi-nia knaar.” Lucio hateten. Partisipante sira husu mós Governu atu kontinua fó apoiu nafatin ba sira-nia aktividade liu-liu oinsá bele hasa’e sira-nia kapasidade iha área karpintária, tanba faze treinamentu ne’e báziku ba sira, maibé sira hakarak nafatin holaparte iha dezenvolvimentu liuhosi aktividade sira-ne’ebé maka sira hala’o dauda’uk. 

Tanba ne’e, Governu liuhosi Diresaun Nasionál Indústria Bens no Kunsumu, realiza ona pedidu aktividade treinamentu báziku ne’e ba grupu benefisiáriu sira iha Distritu Ainaro, Ermera, Oekussi, Bobonaro no Manatutu. Kada grupu benefisiáriu sira iha tipu indústria karpintária iha nia membru ida tuir treinamentu refere. Tanba ne’e, treinementu refere partisipa husi ema nain-10 maihusi grupu indústria karpitária sira.No aktividade ne’e hala’o ona iha loron 11 to’o 25 Novembru 2013. (-__)

Semináriu Internasionál Cooperativas Constroem Um Mundo Melhor

Cooperativas Constroem Um Mundo Melhor maka tema jerál ne’ebé hetan aprovasaun iha Nasaun Unidus no oferese ona tinan 2012 liuba nuudar tinan mundiál ba kooperativa. Tema ne’e refere ba realidade barak ne’ebé instánsia kooperativa sira hatudu, hamosu indikatór forte tebes kona-ba kooperativa harii mundu mellor.

Iha tinan 2013, Governu Timor-Leste liuhosi Ministério do Comércio Indústria e Ambiente espesialmente Secretário de Estado da Indústria e Cooperativa organiza Semináriu Internasionál Kooperativa, ne’ebé lori mai nasaun reprezentante ASEAN hanesan Indónezia no Tailandia, mós Organização da Cooperativas de Países da Lingua Portuguesa (OCPLP) no Australia, hodi buka partilla hanoin no esperiénsia sira kona-ba jestaun no dezenvolvimentu instánsia kooperativa sira nian.
“Loos duni, kontribui ba harii mundu ida mellor maka sai solidáriu no iha biban hanesan sai mós empreendedór”. Vise-PM Fernando Araujo La-Samahateten bainhira halo abertura ba eventu refere (18-19/11).. “Só empreendedorizmubele asegurapostu traballu no mellorkondisaunba vida, nune’e mós nuudar resposta vastu konjuntu ida ba nesesidade individuál no koletiva, tanba aumenta koezaun sosiál iha propria komunidade nia laran, no iha molde kooperativu, konsege sai fator ida ba dezenvolvimentu lokál, nune’e mós ba iha zona rurál sira.”

Semináriu ne’e Organizasaun Kooperativa lokál sira mós holaparte inklui estudante universiatáriu sira, no nakloke mós ba komunidade sira, hodi hetan esperiénsia sira kona-ba kooperativa, nune’e oinsá bele dezenvolve setór kooperativa iha Timor-Leste liuliu estimula komunidade sira atu holaparte ativa ka envolve an iha instánsia kooperativa sira.  

Vise-Minstru Komérsiu Indústria no Ambiente Abel Ximenes “Larisina” iha nia palestra ba enseramentu semináriu internasionál afirma, Governu Timor-Leste tau ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál inklui mós Kooperativa nuudar organizasaun sosiál ida-ne’ebé responde nesesidade komún, no oinsá bele dezenvolve ekonómia komunitária. Tanba ne’e, Governu iha esforsu maka’as, buka solusaun, hodi bele dezenvolve setór refere tuir nesesidade ne’ebé, aktualmente, ezije responde seríu husi entidade tomak. 

Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira hafoin eventu ne’e, hato’o hanoin sira kona-ba semináriu refere, hanesan solusaun ida hodi buka hataan ba nesesidade instánsia kooperativa sira iha Timor-Leste no, hodi ba futuru, bele dezenvolve setór kooperativa ho di’ak.
Tanba kooperativa maka modelu ideál ba dezenvolvimentu ekonómiku komunitáriu, signifika komunidade sei ativa holaparte iha prosesu dezenvolvimentu liuhosi ezerse sira-nia funsaun iha organizasaun refere, no ativa nuudar sidadaun ne’ebé iha mós responsavél atu hadi’ak sira-nia moris no dezenvolve sira-nia rain.  ****

Seik Fahe Informasaun Ba Joventude Interkambiu

Joventude hanesan pilar importante ba dezenvolvimentu nasionál iha nasaun ida. Iha mundu liu-liu nasaun sira avansadu, inisiu dezenvolvimentu kapitál umanu fundamentalmente hahú kedas ba foinsa’e sira,tanba joventude asumi funsaun esensiál ba nasaun nia futuru no sustentablidade ba moris nuudar nasaun. 

Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira wainhira konvida partisipa iha enseramentu programa interkambiu tinan 2013, ne’ebé hala’o iha Distritu Kovalima, fahe informasaun ba foinsa’e atu bele kompreende no bele koñese kona-ba importansia setór Indústria no Kooperativa. 

Sekretáriu Estadu mós aprezenta polítika dezenvolvimentu setór indústria tuir mapeamentu nasionál ba setór indústria nian iha Timor-Leste, liu-liu oinsá bele dezenvolve indutria kiik no médiu sira. Tuir polítika dezenvolvimentu setór indústria ne’ebé Sekretáriu Estadu informa, sei hahú polítika atu dezenvolve indústria ho nia baze iha agrikultura. Tanba ne’e, dezenvolvimentu setór indústria hanesan prosesu integradu ne’ebé envolve ministériu relavante sira no mós importante, liu-liu, moderniza no mantein sustentabilidade produtu agrikula iha Timor-Leste hodi hahu orienta ba industrializasaun.

            “Aktividade indústria maka transforma poténsia sira-ne’ebé iha, ho uza teknólojia no ema nia kapasidade hodi produz buat foun ida ne’ebé utíl ba ema”. SEIK NINO esplika (12/11/2013).
Setór indústria la’ós transforma de’it produtu sira maibé mós kria empregu ba timoroan sira no estimula aktividade ekonomia la’o di’ak liu tan. Tanba setór indústria hanesan mós xave importante ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál. Nune’e, Governu Timor-Leste fó ona prioridade no komitmentu atu dezenvolve setór ne’e, liuhosi estrutura importante ida iha Governu da5 Konstitusionál, SekretáriaEstaduIndustria no Kooperativane’ebétutelabaMinistériuKomérsiuIndústria no Ambiente.

Sekretariu Estadu liu tan, esplika, atu dezenvolve ekonomia nasaun ne’e presiza mós envolve ema hotu iha prosesu sira, liu-liu oinsá inklui sira iha organizasaun ka instánsia sira hanesan kooperativa. Tanba, nuudar asaun konkreta ida, kooperativa mós hola funsaun importante kontribui ba kresimentu ekonómiku, liu-liu kontribui maka’as ba hadi’ak ekonomia familiar, ka ekonomia komunitária. Tanba ne’e Governu Timor-Leste iha polítika oinsá atu dezenvolve ekonomia komunitaria liuhosi promove setór kooperativa. Nune’e, ema bele hola parte ativa iha prosesu reafirmasaun aktividade ekonomia komunitária hodi fó sentidu ba rezultadu husi objetivu sai nasaun independente.

Iha momente fahe informasaun ida-ne’e, partisipante sira – ne’ebé mesak foinsa’e, antuziastiku hodi hatete sai sira-nia hanoin no hahusuk sira-ne’ebé iha sira-nia hanoin, hodi hakarak hetan informasaun no koñesimentu ba polítika no komitmentu Governu da-5 konstitusionál nian ba dezenvolvimentu setór indústria no kooperativa iha Timor-Leste. 

Jonny Alves, partisipante husi Distritu Manatutu, husu Governu buka hatuur polítika ida ne’ebé bele kria empregu ba joventude sira iha Timor-Leste, la’ós tenke haruka bebeik sai ba liur hanesan Korea Súl, maibé oinsá Governu bele prepara rekursu umanu ka kapasidade joventude sira iha Timor, bele partisipa iha dezenvolvimentu. Tanba Governu Timor-Leste ohin loron prioritiza mós setór Indústria no Kooperativa, signifika konsidera setór rua-ne’e bele garante empregu ba ema barak. Maibé karik timoroan lada’uk preparadu asumi responsabilidade hodi hola-parte iha prosesu dezenvolvimentu liuhosi aktividade industriál no kooperativu sira, serteza husu atensaun atu prepara joventude sira-ne’e.@