Thursday 3 October 2013

Dezenvolvimentu Ekonómiku Responsabilidade Entidade Hotu Nian

Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira kuarta (25/09) lanxa livru perfíl indústria kiik no kooperativa, iha diskursu, hateten ba partisipante sira katak, dezenvolvimentu ekonomia nasaun ne’e nuudar responsabilidade entidade hotu nian. “Dezenvolvimentu Estadu ida ne’e, espesialmente iha parte ekonómia, nuudar responsabilidade ita hotu nian. Tan ne’e Governu nuudar parte ida husi estadu, fó atensaun maka’as ba dezenvolvimentu no akompañamentu intensivu ba grupu indústria kiik no médiu inklui kooperativa, makro – pekena empreza sira. Produtividade grupu sira hirak ne’e hatudu ona sira-nia rezisténsia hodi fó mós kontribusaun ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál.” Iha Farol, Dili, Nino informa. 

Maske nune’e, Sekretáriu Estadu mós konxiente, setór indústria no kooperativa mikro-pekena empreza sira sei enfrenta hela obstakúlu no problema oioin. Problema sira ne’e, tuir Sekretáriu Estadu, maka farkeza iha aspeitu institusionál no modelu organizasaun, kualidade rekursu umanu ne’ebé seida’uk di’ak, no asesu limitadu setór indústria, kooperativa no mikro-pekena empreza sira ba rekursu produsaun hanesan rekursu materiá prima, apoiu kapitál no teknolojia, meius ba merkadu no informasaun merkadu nian. Tanba ne’e, Governu liuhosi MKIA, iha komitmentu no konsisténsia ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál. Hanoin ida-ne’e, hatuur ona iha programa ministériu nian ne’ebé leno mós ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál iha kontestu dezenvolvimentu ekonómiku no kriasaun empregu.

Ho partisipasaun no antuziasmu komunidade nian iha vida ekonómika liuhosi atividade produtivu, maka MCIA presiza dadus informasaun ida konkreta hodi bele akompaña ba grupu sira hirak  ne’e, ne’ebé espalla iha distritu 13.
Liuhosi fornesimentu informasaun iha livru ne’e, Sekretáriu Estadu Nino Pereira konsidera, atu fó dezkripsaun ba parte hotu, oinsá atensaun ne’ebé Governu fó ba prosesu kresimentu setór informál. “Iha livru ne’e fó sai empreza, dadus indústria no kooperativa sira iha kada distritu, tipu aktividade sira, númeru feto no mane no informasaun seluk ne’ebé relavante.” Nino hateten tan. 

Ministru Komérsiu Indústria no Ambiente António da Conceição konsidera baze importante dezenvolvimentu ekonómiku maka iha setór indústria no kooperativa. Tanba ne’e ministériu iha esforsu dezenvolve setór produtivu sira-ne’e hodi hataan ba nesesidade nasionál liuliu buka atu hamenus dependénsia ba setór petrolifeira. Nia informa, ministériu iha ona programa konkreta atu dezenvolve setór rua-nee tuir Planu Estrátejiku Dezenvolvimentu Nasionál, ne’ebé nuudar matadan ba nasaun nia progresu no prosperidade. 
 
Vise-Primeiru Ministru Fernando Lasama Araujo bainhira loke serimónia lanxamentu afirma, atu nasaun ne’e forte presiza diversifika  setór ekonómika hodi bele hetan biban ba kresimentu ekonómiku  ho di’ak. Lasama husu timoroan hotu presiza serbisu maka’as hodi dezenvolve setór indústria no kooperativa tuir Planu Estrátejiku Dezenvolvimentu Nasionál no tuir ida-idak nia responsabilidade. “Ita tenke dezenvolve área indústria no kooperativa, hodi diversifika ita-nia ekonomia. Haree ba responsabilidade, ita kontrola malu tuir konstitusaun haruka. Nasaun barak dúvida ita, maibé ita hatudu ona katak ita mós bele.” Lasama hateten. 

Vise-PM apresia tebes esforsu ministériu refere liuhosi Sekretária Estadu Indústria no Kooperativa ne’ebé iha inisiativa hodi prepara fonte fornese informasaun ho lanxa livru perfíl ne’e. Iha serimónia lanxamentu hetan prezénsa husi entidade parlametár, embaxada, Sosiedade Sívil no akademia sira inklui mós joventude sira ne’ebé iha vontade kooperativa hakarak partisipa iha aktividada ekonómika nian.

No comments:

Post a Comment