Wednesday 16 April 2014

Wainhira 5 Centavos Iha Valor Ne’ebé Boot


Inan Feto ne'ebe halo sana rai iha Oe-kusi (foto/roger)
Timor-Leste ohin loron iha hela prosesu transformasaun vida nasaun no povu nian. Kondisaun sira ba prosesu transformasaun ida ne’e la’o wainhira iha sinérjia ne’ebé di’ak husi entidade sira estadu nian. Interdependénsia ne’e tenke nakfilak ba programa ne’ebé integradu mai husi entidade governu iha kada liña ministeriál sira no povu nuudar benefisiáriu direita ba programa dezenvolvimentu governu nian.

Nuudar sidadaun ida, ita tenke agradese ba Maromak ne’ebé mak fó ona grasa wa’in ba rai ida ne’e ho rikusoin barak ne’ebé ita bele utiliza ba prosperidade ekonómiku povu nian. Ita mós agradese tanba Na’i mós hara’ik the founding fathers ou lider ida hanesan maun boot Kayrala Xanana Gusmão (KXG) ne’ebé mak ho esforsu tomak tau ona aliserse ida nuudar matadalan fundamentu ba dezenvolvimentu nasaun nian iha PEDN. Husi matadalan ne’e, ita bele dehan katak kualker governu pasca KXG sei la hasoru difikuldade sira iha prosesu hatuur programa dezenvolvimentu kada tinan lima.

Ita ko’alia kona-ba dezenvolvimentu, sei la sees husi dalan transformasaun ema nia vida. Fatór determinante ida ba transformasaun ema nia vida ba moris di’ak mak ekonómiku. Setór ekonómiku ohin loron hetan atensaun boot tebtebes, liu-liu mikro ekonomia. Nune’e, ita bele dehan iha V Governu Konstitusionál ne’e fo prioridade tebes oinsá atu haburas ekonomia ki’ik ne’e, tanba afeita tebtebes ba povu ki’ik nia moris.

SEIK NINO, MKIA SEI TAU-MATAN BA GRUPU RAI OSAN IHA OE-KUSI



SEIK Nino vizita Grupu Moris Hamutuk ne’ebé nia aktividae soru tais no rai-empresta osan (foto/Roger)
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Nino Pereira hala’o vizita ba Grupu Rai Osan iha Oe-kusi (26/03/2014)ne’ebé  UNDP apoiu ona liuhosi programa Inclusive Finance for the Under-Served Economy (INFUSE), hodi haree problema, progresu no kontinuasaun husi programa ne’e bainhira projetu INFUSE remata.
 
       “Biar projetu ne’ebé hala’o ona husi UNDP remata, maibé apoiu ba imi la remata. Governu sei kontinua apoiu imi (Grupu Rai Osan) liuhosi transforma ba Kooperativa. Nune’e bele iha akompañamentu intensivu husi Governu no imi-nia aktividade sei la’o di’ak.” SEIK Nino hatete bainhira halo sorumutu ho Grupu Rai Osan “Moris Hamutuk” iha
Naimeko Pante Makasar, Oe-kusi.

SEIK Apoiu Makina Dulas Kafé ba Grupu Kafé Familia



SEIK Nino press pakote kafé familia uza makina press hodi observa makina ne’ebé apoiu ona husi Uniaun Eropeia (2011)liuhosi Programa Dezenvolvimentu Rurál (RDP III)(dok. roger).

Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa  Nino Pereira akompaña husi Diretór Nasionál Indústria Transformadora António da Costa no Diretór Nasionál Indústria Bens Konsumu Fernando Lobato entrega makina dulas kafé ida ba Grupu Indústria Kafé Familia iha Same Manufahe Kinta(03/04) foin lalais.
“Ita hakarak povu ida ne’e kontribui, partisipasaun ba dezenvolvimentu liuhosi aktividade ekonomia nian ne’e importante.” SEIK Nino konversa ho xefe grupu Natalia da Costa Noronha hafoin entrega makina.

Liu tan, Sekretáriu Estadu fó hanoin, atu lori grupu ne’e ba oin presiza iha jestaun ne’ebé di’ak. Tanba só ho jestaun maka bele hatudu aktividade ne’e la’o ho efetivu no bele iha sustentabilidade ba grupu ne’e. 
“Imi iha komitmentu boot atu produs kafé rahun, tanba ne’e Governu apoia tan makina ne’e ba imi (grupu kafé familia). Maibé imi tenke iha jestaun ne’ebé di’ak para aktividade sira la’o ho efetivu no efisiente. ” Hateten tan.

       Natalina Noronha, xefe ba grupu indústria kafé familia, apresia apoiu ne’ebé mai husi Sekretáriu Estadu Indústria  no Kooperativa, tanba ajuda sira prosesa kafé rahun ho di’ak liu no hodi bele distribui ba loja sira iha Timor-Leste.

        Alein hetan apoiu makina, Grupu ne’e mós hetan ona apoiu liushosi orsamentu subvensaun púbilika 2013 ho montante rihun ida atus lima dollar amerikanu (1.500$) no mós ajudu pakoteamentu kafé familia nian ne’ebé imprime ona ba dala-rua.

       Tuir Noronha, Grupu Kafé Familia eziste tanba inisiativa komunidade sira ne’ebé hakarak dezenvolve no hadia sira-nia moris, liuhosi fila-liman ka aktividade indústria familia nian. Hanoin mór katak kontribuisaun nuudar sidadaun importante tebes ba dezenvolvimentu nasionál.

       Nia mós husu katak, nia grupu sei presiza mós apoiu kapasitasaun liu-liu transforma metódu produsaun ne’ebé traddisionál ba modernu. Tanba sira-nia grupu sei la’o hela ho metódu produsaun tradisionál, no ida ne’e ladun bele garante kualidade loloos.
Liutan, tékniku produsaun Francisco da Costa esplika, durante ne’e sira la hetan formasaun kona-ba prosesamentu produsaun kafé rahun. Maibé sira la’o de’it ho metódu ne’ebé toman halo ona.
       “Ami hatama kafé musan ba be’e laran, musan sira ne’ebé namlele iha be’e leten ne’e konsidera maran ona no ne’e iha kualidade di’ak. Maibé kafé musan sira ne’ebé tuun ba be’e laran, ne’e maka la iha kualidade tanba seidauk habai maran loloos.” Francisco esplika.    
  
      Hafoin hili tiha kafé musan, sira mós sei sona iha taxu – tenke tasak to’o kafé nia mina sai, ho nune’e bele hetan nia morin ne’ebé gostu halo ema kaan hemu. Liu tiha etapa ne’e, kafé musan toradu sira-ne’e sei hatama ba makina dulas kafé hodi harahun no hafoin bele halo pakoteamentu ho uza makina imprime nian.

      Ohin loron, kafé familia faan ona iha loja sira kapitál nian hanesan pateo, alola no esperansa. Sira mós distribui ba kios sira iha manufahi no barak mós maka sosa ona husi UNAPE. mo