Sunday 19 January 2014

Semináriu Internasionál Cooperativas Constroem Um Mundo Melhor

Cooperativas Constroem Um Mundo Melhor maka tema jerál ne’ebé hetan aprovasaun iha Nasaun Unidus no oferese ona tinan 2012 liuba nuudar tinan mundiál ba kooperativa. Tema ne’e refere ba realidade barak ne’ebé instánsia kooperativa sira hatudu, hamosu indikatór forte tebes kona-ba kooperativa harii mundu mellor.

Iha tinan 2013, Governu Timor-Leste liuhosi Ministério do Comércio Indústria e Ambiente espesialmente Secretário de Estado da Indústria e Cooperativa organiza Semináriu Internasionál Kooperativa, ne’ebé lori mai nasaun reprezentante ASEAN hanesan Indónezia no Tailandia, mós Organização da Cooperativas de Países da Lingua Portuguesa (OCPLP) no Australia, hodi buka partilla hanoin no esperiénsia sira kona-ba jestaun no dezenvolvimentu instánsia kooperativa sira nian.
“Loos duni, kontribui ba harii mundu ida mellor maka sai solidáriu no iha biban hanesan sai mós empreendedór”. Vise-PM Fernando Araujo La-Samahateten bainhira halo abertura ba eventu refere (18-19/11).. “Só empreendedorizmubele asegurapostu traballu no mellorkondisaunba vida, nune’e mós nuudar resposta vastu konjuntu ida ba nesesidade individuál no koletiva, tanba aumenta koezaun sosiál iha propria komunidade nia laran, no iha molde kooperativu, konsege sai fator ida ba dezenvolvimentu lokál, nune’e mós ba iha zona rurál sira.”

Semináriu ne’e Organizasaun Kooperativa lokál sira mós holaparte inklui estudante universiatáriu sira, no nakloke mós ba komunidade sira, hodi hetan esperiénsia sira kona-ba kooperativa, nune’e oinsá bele dezenvolve setór kooperativa iha Timor-Leste liuliu estimula komunidade sira atu holaparte ativa ka envolve an iha instánsia kooperativa sira.  

Vise-Minstru Komérsiu Indústria no Ambiente Abel Ximenes “Larisina” iha nia palestra ba enseramentu semináriu internasionál afirma, Governu Timor-Leste tau ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál inklui mós Kooperativa nuudar organizasaun sosiál ida-ne’ebé responde nesesidade komún, no oinsá bele dezenvolve ekonómia komunitária. Tanba ne’e, Governu iha esforsu maka’as, buka solusaun, hodi bele dezenvolve setór refere tuir nesesidade ne’ebé, aktualmente, ezije responde seríu husi entidade tomak. 

Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira hafoin eventu ne’e, hato’o hanoin sira kona-ba semináriu refere, hanesan solusaun ida hodi buka hataan ba nesesidade instánsia kooperativa sira iha Timor-Leste no, hodi ba futuru, bele dezenvolve setór kooperativa ho di’ak.
Tanba kooperativa maka modelu ideál ba dezenvolvimentu ekonómiku komunitáriu, signifika komunidade sei ativa holaparte iha prosesu dezenvolvimentu liuhosi ezerse sira-nia funsaun iha organizasaun refere, no ativa nuudar sidadaun ne’ebé iha mós responsavél atu hadi’ak sira-nia moris no dezenvolve sira-nia rain.  ****

No comments:

Post a Comment