Wednesday 16 April 2014

SEIK NINO, MKIA SEI TAU-MATAN BA GRUPU RAI OSAN IHA OE-KUSI



SEIK Nino vizita Grupu Moris Hamutuk ne’ebé nia aktividae soru tais no rai-empresta osan (foto/Roger)
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Nino Pereira hala’o vizita ba Grupu Rai Osan iha Oe-kusi (26/03/2014)ne’ebé  UNDP apoiu ona liuhosi programa Inclusive Finance for the Under-Served Economy (INFUSE), hodi haree problema, progresu no kontinuasaun husi programa ne’e bainhira projetu INFUSE remata.
 
       “Biar projetu ne’ebé hala’o ona husi UNDP remata, maibé apoiu ba imi la remata. Governu sei kontinua apoiu imi (Grupu Rai Osan) liuhosi transforma ba Kooperativa. Nune’e bele iha akompañamentu intensivu husi Governu no imi-nia aktividade sei la’o di’ak.” SEIK Nino hatete bainhira halo sorumutu ho Grupu Rai Osan “Moris Hamutuk” iha
Naimeko Pante Makasar, Oe-kusi.


       Grupu Rai Osan iha Oe-Kusi ne’ebé United Nations for Development Program (UNDP) liuhosi programa INFUSE apoiu besik ona atu remata. Tanba ne’e, UNDP liuhosi serbisu parseria lori Governu ba haree direita kondisaun Grupu Rai Osan iha Oe-Kusi, hodi iha futuru bele tau matan ba sira-nia ezisténsia.
        “Grupu sira-ne’e ami apoiu no la’o hamutuk ho sira besik ona tinan barak maibé projetu INFUSE mós besik ona remata, tanba ne’e ami la husik nune’e de’it, ami mós buka kontinuasaun husi apoiu ne’e, liuhosi Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa iha Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente, atu haree ba futuru ne’e oinsá.” Apolinario ne’ebé nuudar staff tékniku UNDP nian hatete.
   
         Maiória Grupu Rai Osan sira iha Oe-kusi hetan rendimentu liuhosi aktividade agrikola no aktividade tradionál sira hanesan soru tais no produz sanan-rai. Susar ba sira bainhira hakarak faan sira-nia produtu ne’ebé sira produz ona, tanba asesu ba merkadu la fasil hanesan iha kapitál. Komunidade Oe-kusi biar eziste entre fronteira Indonézia ne’ebé konsideradu bele hetan asesu di’ak iha vida komersiál, maibé komunidade nafatin hela susar hasoru situasaun moris ida difisil tebes.

        Ho razaun sira-ne’e, Governu traxa planu sira oioin hodi hatan ba problema sira ne’ebé komunidade sira hasoru liuhosi Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál, hodi nune’e bele responde no dezenvolve komunidade sira nia moris ho di’ak. Nune’e Sekretariu estadu sujere Grupu Rai Osan transforma an ba Kooperativa hodi bele hala’o di’ak liutan sira-nia aktividade rai osan tuir jestaun ida ne’ebe demokrátika.
       
      Grupu sira rai osan ne’e barak liu nia membru sira hahu ho 50 sentavu, tuir kbiit ne’ebé iha. Tanba rendimentu komunidade sira nian iha Enklave Oekusi susar tebes, dalaruma loron ida bele hetan nein 50 sentavu. Grupu Moris Hamutuk nia rendimentu mai husi faan sira-nia tais ne’ebé sira soru ona. Grupu Borola hetan nia rendimentu mai husi produz sanan rai. Maibé produtu sira-ne’e la hetan asesu di’ak husi konsumidór sira tanba fatór infraestrutura no mós distánsia.

       “Ami la iha merkadu atu faan ami-nia tais. Tanba ne’e maka ami-nia tais sei rai barak iha ne’e. Dalaruma ema sosa, ami rai hamutuk hodi fó oan sira nia eskola, no sosa buat ne’ebé ami presiza.” Cicilia Neno, xefe ba grupu Moris Hamutuk hatete.
Liu tan, Cicilia rekere, nia parte presiza ajudu husi Governu liu-liu kona-ba kapasitasaun ba membru sira atu sira bele diversifika tais ne’ebé sira soru no bele faan ba merkadu. Alein hasa’e kapasidade, grupu ne’e hakarak mós prepara di’ak liu bainhira selebrasaun tinan 500 ba embarkeiamentu portugués iha Oe-kusi. Tanba vizitante sira husi nasaun oioin sei ba rai Oe-kusi hodi haree no bele sosa produtu sira iha Oe-kusi. Mo

No comments:

Post a Comment