Sunday 28 September 2014


Salva Timor-Leste husi Malisan Ekonomia
Haktuur Sektór Indústria Iha Pozisaun Dauluk

SEIC ensera kolokiu iha Vila-verde, Dili.
Timor Lorosa’e nu’udar nasaun foun ne’ebé hahú no hala’o dauda’uk nia dezenvolvimentu ho utiliza fundu petrolifeiru, ne’ebé konsidera hanesan rendimentu númeru ida. Rikeza naturál ida-ne’e la permanente tanba sei bele maran iha loron ida. Péritu barak espresa sira nia hanoin no haree hodi sukat dauda’uk ona katak rikeza naturál ne’ebé esplora ona ne’e sei maran iha tinan 2025. Asaun saida maka Timor-Leste presiza hodi la-kona malisan ne’e?
Durante tinan rua ona kaer pasta nu’udar Sekretáriu Estadu ba Indústria no Kooperativa, Nino Preira dezenvolve sektór indústria haktuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN). PEDN nu’udar vizaun ne’ebé iha tarjeitu ba tinan 20, ne’ebé halibur aspirasaun no mehi povu rai ne’e nian. PEDN artikula ho simples resposta mehi povu ne’e nian ho muda nasaun ida-ne’e sai prósperu no forte. Haktuir PEDN, Produtu Doméstiku Brutu (PIB) sei aumenta ba 5.7 iha tinan 20 mai, indústria manufatura sei buras liu tan, no manufatura mós sei halo papél importante liu tan. La’ós ne’e de’it, PEDN mós hatudu katak Timor-Leste presiza diversifika ninia ekonomia no estabelese negósiu foun, nune’e mós indústria. Maibé presiza fornese ambiente investimentu nian ne’ebé seguru no nune’e bele kria empregu hodi absorve timoroan foinsa’e sira iha kampu traballu.

Atu introduz no implementa PEDN ne’e, Nino Pereira hala’o dauda’uk ona polítika ida oin-nusa bele dezenvolve produtividade timoroan sira liu-liu suporta aktividade indústria kiik sira. Liutan, Sekretaria Estadu Indústria  no Kooperativa oras ne’e dauda’uk elobora polítika nasionál ba dezenvolvimentu indústria no dekretu lei Indústria nian, nune’e iha futuru bele iha kondisaun ba investimentu estranjeiru no doméstiku.
“Ita tenke tau ona importánsia ba sektór indústria, tanba indústria bele produz buat ruma, absorve no kria empregu ba timoroan sira iha futuru. Maibé ita mós presiza formula polítika nasionál ida ba sektór refere no liu-liu lei, para kria kondisaun ba investimentu.” Nino Pereira hateten.

Sekretáriu Estadu hateten bainhira loke kolókiu loron baluk iha ótel Vilaverde (11 Setembru 2014) ne’ebé foka ba Polítika Nasionál Sektór Indústria iha Timor-Leste. Tuir Nino, Polítika Nasionál Indústria importante tebes ba Timor-Leste liu-liu kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku nasaun ne’e nian.

Iha aprezentasaun, Norihiro OKUMURA hatudu katak Timor-Leste nu’udar nasaun ne’ebé menus kompetetivu tanba rekursu umanu. Maibé rekursu naturál iha Nasaun ne’e seida’uk esplora no utiliza ho optimál, tanba la iha investimentu industriál no liu-liu la iha kondisaun ba investimentu. Tanba ne’e, Timor-Leste presiza difini didi’ak ninia polítika nasionál indústria maibé presiza iha koordenasaun ho ministériu sira namkait, nune’e entidade sira hotu bele hola-parte di’ak liu ba kontribui dezenvolvimentu indústria liu-liu ekonomia nasionál Timor-Leste nian iha futuru.

Formulasaun Polítika Nasionál ne’e Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente serbisu hamutuk ho JICA no UNDP, hodi delega ásesór Norihiro Okumura husi Japaun, no Prof. Rajah Rajasah husi Malaizia ne’ebé UNDP apoiu.

“Timor-Leste depende maka’as ba fundu petrolifeiru, entaun presiza difini didi’ak polítika nasionál ba asuntu ne’e, tanba ita haree katak nasaun sira iha sudeste aziátiku mós uluk aplika polítika subtitusaun produtu importadu, zona espesiál ekonómika. Ida-ne’e ita presiza indústria halo papél nune’e bele halakon dependénsia ba fundu petrolifeiru no liu-liu ba produtu importasaun.” Norihiro hateten. 

Kolókiu loron baluk ne’e halo de’it ba funsionáriu sira MKIA, nune’e la’ós depende totál ba asesór internasionál sira hodi formula polítika nasionál, maibé oinsá timoroan rasik mós kontribui hanoin hodi difini polítika nasionál ida-ne’e. Tanba timoroan maka tenke halo papél importante ba implementasaun polítika refere. Alein ne’e, kolókiu ne’e nu’udar mós preparasaun ba semináriu internasionál kona-ba polítika nasionál dezenvolvimentu industriál ne’ebé sei halo iha fulan Outobru 2014. (_) 

No comments:

Post a Comment