Monday 29 September 2014


SEIK, Kria Lei Atu Asegura Kresimentu Ekonómiku



SEIC NINO PEREIRA Hato'o nia Diskursu Enseramentu Kolokiu
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira iha enseramentu kolókiu konsultasaun públiku kona-ba Esbosu Lei Metrolojia - Estandarizasaun, Lisensiamentu Industriál no Dekretu Lei Indústria afirma, kriasaun lei importante ba kondisaun investimentu no liu-liu regula aktividade komersiál no industriál hodi hatan ba nesesidade nasionál.

“Ohin iha ne’e ita halo diskusaun kona-ba esbosu Lei rua no Dekretu Lei ida. Lei sira-ne’e iha tanba nesesidade. Maibé ita hakarak lei ne’e tenke aplikável no la empede aktividade ekonomia iha nasaun ne’e.” Nino hateten wainhira ensera Kolókiu (22 Setembru 2014) ne’ebé realiza iha Palm Business and Trade Center, Hudi-Laran, Dili.
Sekretáriu Estadu afirma liutan, ho kriasaun lei ne’e bele kontribui ba kresimentu ekonómiku iha nasaun ne’e. Tanba lei maka bele fó lejitimidade ba atividade komersiál no industriál. Maske aktividade ekonómika sira la’o tiha ona maibé presiza duni  iha lei atu regula no asegura aktividade sira-ne’e ba interese dezenvolvimentu nasionál.

Diretór Jerál Indústria no Kooperativa Leovigildo dos Santos esplika liiutan, esbosu lei lisensiamentu industriál no Dekretu Lei Indústria maihosi Polítika Nasionál Dezenvolvimentu Industriál ne’ebé Sekretaria Estadu Indústria no Kooperativa ezekuta. Tanba ne’e Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente liuhosi Sekretaria Estadu Industria no Kooperativa serbisu hamutuk ho jurista timoroan sira no International Financial Cooperation hodi formula draft Lei hirak ne’e, tuir nesesidade iha nasaun ne’e. Maibé presiza atu diskute substánsia sira-ne’ebé aplika iha Lei sira-ne’e.

Jurista Leonito Ribeiro mós afirma, kriasaun Dekretu Lei Indústria ninia referénsia maihosi Nasaun CPLP no ASEAN nian. Maibé iha redusaun lubuk ida ba nia kapítulu no Artigu sira tuir diskusaun lubuk ida ne’ebé halo tiha ona iha Ministériu no mós ho entidade relavante sira.   

“ Ami foti referénsia husi nasaun sira-ne’e maibé hafoin ami diskute beibeik dala-7, ami hasai substánsia balun ne’ebé la relavante ho kondisaun iha ita-nia rain,” Ribeiro hateten.

Jurista José Ricardo (SERVE/IFC) mós afirma katak, nasaun ida nia ekonomia atu la’o di’ak la’ós de’it determina ho surat-tahan ida maibé asaun maka importante liu. Tanba ne’e, biar hanoin katak atu buka mekanizmu ba atendimentu ne’ebé fasil liu mós depende ba implementadór sira.

“Ita tenke hanoin katak inspeksaun maka importante liu duké lisensiamentu. Maibé lisensiamentu mós importante ba dezenvolvimentu ekonómiku iha nasaun ida.” Ricardo hateten.

Iha kolókiu ne’e partisipante sira apresia tebtebes hanoin ne’ebé maihosi Sekretáru Estadu kona-ba Polítika nasionál Dezenvolvimentu Industriál no kria lei lisensiamentu no Indústria nian sai nu’udar konstribuisaun boot ba nasaun. Tanba seitor industria halo papel importante ba dezenvolvimentu ekonómiku nasaun nian. Nune’e, entidade hothotu tenke fó hanoin ne’ebé di’ak ba formulasaun esbosu no dekretu lei hirak-ne’e.  (Rogerio Pires)

No comments:

Post a Comment