Monday 8 December 2014

SEIK, Joven Tenke Matenek Aproveita Oportunidade


SEIC NINO PEREIRA
Sekretaria Estadu Indústria no Kooperativa liuhosi Diresaun Nasionál Indústria Transformadora halo formasaun tékniku soldadura ba foinsae nain-15 durante loron 30 ramata ona iha loron 03 Dezembru 2014. Iha enseramentu (03/12), Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira subliña, ohin loron kampu serbisu sai preokupasaun boot iha Timor-Leste. Tanba timoroan barak maka dezempregu no la matenek atu aproveita oportunidade hodi hetan serbisu.
“Se ita haree didi’ak, forsa traballa iha Timor-Leste ne’e boot tebes. Maibe seidauk bele utiliza ho masimu, tanba kampu traballu sai problema iha ita-nia rain. Ho problema ida-ne’e, Governu hakarak halo inisitiva oioin hodi kria kampu serbisu ba timoroan sira. Treinamentu ida-ne’e mós nu’udar inisiativa ida-ne’ebé halo hodi fó oportunidade ba joven sira, hodi aprende, nune’e bele kria serbisu ba sira-nia an (autoempregu) no mós ba maluk sira seluk.” SEIK Nino Pereira hatete.
Liutan SEIK NINO hateten, iha kintu Governu Konstitusionál dezenvolvimentu ekonomiku nu’udar prioridade primeiru. Tanba ne’e, Governu uza orsamentu subvensaun kontinua estimula komunidade sira ne’ebé iha grupu indústria kiik sira, hodi dezenvolve liutan sira-nia aktividade nune’e bele hadia ekonomia iha nasaun ne’e.

“Ida-ne’e ita hakarak promove dezenvolvimentu ekonomiku, autoempregu no empregu ba ema seluk. Treinamentu ho durasaun kuaze fulan ida ne’e oportunidade di’ak ida, maibé tenke organiza malu di’ak liutan, no halo planu aktividade ne’ebé ita boot sira hakarak halo no aprezenta ba ministeriu. Tanba Governu hakarak apoia nafatin aktividade sira ne’ebé iha kontribusaun ba dezenvolvimentu nasionál. Governu hakarak dezenvolve  aktividade industria kiik sira ka indústria kazerna.” SEIK hateten tan.
Afirma tan, ohin loron timoroan matenek barak. Balun serbisu nu’udar funsionariu públiku no barak maka la hetan serbisu. Maibé, Governu halo medida oioin atu haree ba problema ne’ebé sira enfrenta. Maske nune’e, oportunidade serbisu ba timoroan nafatin iha, maibé la matenek de’it atu aproveita oportunidade. Nune’e halo timoroan barak tenke hein de’it oportunidade atu hetan serbisu.

Diretór Diresaun Nasionál Indústria Transformadora António da Costa afirma, treinamentu ba joven sira ne’ebé diresaun hala’o, nu’udar polítika ida ne’ebé Governu halo atu kapasita joven sira hodi partisipa iha dezenvolvimentu nasionál. Tanba ohin loron kompetisaun kampu serbisu ba timoroan susar tebes. Maibé oinusa timoroan sira bele preparadu hodi kompete iha aktividade sira seluk.
“Ita halo programa ne’e atu joven sira bele aprende no preparadu hasoru kampu serbisu. Treinamentu soldadura ida-ne’e mós la’ós de’it atu sira hetan sertifikadu maibé atu sira fila fali ba ida-idak nia grupu hodi dezenvolve liutan sira-nia aktividade.” Diretór hateten.

Liutan Diretór informa, joven sira iha treinamentu ne’e aprende oinusa halo soldajen ba kadeira ne’ebé kombina ho tais no nu’u-kulit. Kombinasaun ida-ne’e importante atu aproveita materia prima ne’ebé eziste iha nasaun ne’e. Diresaun mós sei kontinua esplora kriatividade no inovasaun oioin hodi tulun joven sira liuhosi aktividade treinamentu nian.  Tanba programa ida ne’e Diresaun Nasionál Indústria Transfromadora sempre halo, no hodi tulun dezenvolve joven sira-nia kriatividade, nune’e sira bele moris independente, autosifisiente no autoempregadu.
“Diresaun kontinua esplora kriatividade hodi tulun foinsa’e sira liuhosi treinamentu, nune’e joven sira bele dinamika hasoru kompetisaun iha rai laran, bele kria empregu ba sira-nia an no ba maluk sira seluk. Hanesan ne’e mós sira bele kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia nian iha ita-nia rain. Produtu ida ne’e nesesáriu tebes iha rai laran.”

Partisipante Filiomino da Conceição afirma, pograma ne’ebé aplika husi Diresaun Nasionál Indústria Transformadora tulun duni sira atu aprende halo buat ruma. Maske treinamentu ida-ne’e lori tempu badak liu, ne’ebé la natoon atu aprende no halo buat barak. Maibé pelumenus bele iha koñesimentu atu halo netik buat ruma hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasaun ida ne’e.
“Ami apresia tebes tulun ida-ne’e, no ami husu nafatin ministériu nia tulun bainhira ami fila fali ba ami-nia grupu hodi kontinua halo ami-nia aktividade. Karik ami implementa ami-nia aktividade Diresaun Indústria bele kontinua fó apoiu ami liuhosi ami-nia proposta ruma. Ida-ne’e para reforsa ami-nia kapasidade atu halo ami-nia aktividade ho di’ak liutan.” Partisipante ne’e hateten.

No comments:

Post a Comment