Monday 8 December 2014

SEIK, Joven Tenke Matenek Aproveita Oportunidade


SEIC NINO PEREIRA
Sekretaria Estadu Indústria no Kooperativa liuhosi Diresaun Nasionál Indústria Transformadora halo formasaun tékniku soldadura ba foinsae nain-15 durante loron 30 ramata ona iha loron 03 Dezembru 2014. Iha enseramentu (03/12), Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira subliña, ohin loron kampu serbisu sai preokupasaun boot iha Timor-Leste. Tanba timoroan barak maka dezempregu no la matenek atu aproveita oportunidade hodi hetan serbisu.
“Se ita haree didi’ak, forsa traballa iha Timor-Leste ne’e boot tebes. Maibe seidauk bele utiliza ho masimu, tanba kampu traballu sai problema iha ita-nia rain. Ho problema ida-ne’e, Governu hakarak halo inisitiva oioin hodi kria kampu serbisu ba timoroan sira. Treinamentu ida-ne’e mós nu’udar inisiativa ida-ne’ebé halo hodi fó oportunidade ba joven sira, hodi aprende, nune’e bele kria serbisu ba sira-nia an (autoempregu) no mós ba maluk sira seluk.” SEIK Nino Pereira hatete.
Liutan SEIK NINO hateten, iha kintu Governu Konstitusionál dezenvolvimentu ekonomiku nu’udar prioridade primeiru. Tanba ne’e, Governu uza orsamentu subvensaun kontinua estimula komunidade sira ne’ebé iha grupu indústria kiik sira, hodi dezenvolve liutan sira-nia aktividade nune’e bele hadia ekonomia iha nasaun ne’e.

“Ida-ne’e ita hakarak promove dezenvolvimentu ekonomiku, autoempregu no empregu ba ema seluk. Treinamentu ho durasaun kuaze fulan ida ne’e oportunidade di’ak ida, maibé tenke organiza malu di’ak liutan, no halo planu aktividade ne’ebé ita boot sira hakarak halo no aprezenta ba ministeriu. Tanba Governu hakarak apoia nafatin aktividade sira ne’ebé iha kontribusaun ba dezenvolvimentu nasionál. Governu hakarak dezenvolve  aktividade industria kiik sira ka indústria kazerna.” SEIK hateten tan.

Promove Indústria Rai Laran


SEIC NINO Vizita SASONIN

Sekretáriu Estadu Indústria  no Kooperativa Filipus Nino Pereira (05/11/2014) halo viizita ba Kompañia SASONIN iha Manleuna, ne’ebé Fabrika Roda (Indústria Tambal Roda) hatete, Governu Timor-Leste, Kintu Governu Konstitisionál liuhosi Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente hakarak tebes atu promove indústria iha rai laran. Tanba Indústria halo papel importante ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian. 
“Ita tenke haree katak, ida-ne’e oportunidade atu ita promove produtu rai laran.” Nino hateten hodi hatan ba preokupasaun ne’ebé hato’o husi Diretór Kompañia SASONIN Alfredo Bareto.

Liutan Sekretáriu Estadu hatete, nia parte sei buka mekanizmu oinusa bele regula no kontrola komunidade sira ne’ebé faan roda a’at ba liur. Tanba Governu iha polítika atu promove indústria iha rai laran.
“Governu presiza duni kria regulamentu no liu-liu kria kooperasaun ho parte relavante sira para bele kontrola sasan sira-ne’ebé sai ba liur. Klaru katak, ita hakarak indústria ne’e iha nia sustentabilidade, no ita mós hakarak proteje no promove produtu nasionál, maibé ita mós tenke haree kualidade produtu ne’e para bele garante nia merkadu.” 

Tau-Matan Ba Ekonomia


Prezidente Republika Taur Matan Ruak

Nu’udar nasaun, Timor-Leste hetan ona independénsia polítika, maibé funu kontinua iha tanba seida’uk hetan independénsia ba ninia ekonomia. Ema bele hanoin katak, povu Timór, nasaun seluk maka fó haan no hemu loro-loron. Tanba nesesidade bázika maioria importadu husi nasaun seluk halo Timor-Leste sai nasaun konsumidór iha mundu duké sai nasaun produtór. 

Situasaun ida-ne’e afeita ba povu nia moris iha nasaun ida. Hanesan indikasaun fó-hatene katak povu Timor-Leste barak sei moris iha liña pobreza (ki’ak). Pobreza ka Ki’ak nu’udar kondisaun ema moris ne’ebé la soi atu iha buat hotu, tanba la iha kbiit atu muda an husi situasaun ida ba ida seluk. Ekonomikamente, ema ki’ak maka sira-ne’ebé bele hetan de’it buat ruma hodi augenta moris loro-loron. Ema ki’ak la’ós de’it tanba rendimentu kiik. Maibé sira hasoru malisan sira hanesan rendimentu kiik, la iha asesu ba finanseiru, no rendimentu ne’ebé la prevé no iregularidade.  Seraké kondisaun moris hanesan ne’e husik kontinua afeita povu nasaun ne’e?
       “Ita manan ona ita-nia liberdade no fila ona ita nia rain sai nasaun ida. Ne’e ita hotu nia mehi ida no luta ne’ebé ita halo. Maibé la’ós ida ne’e de’it maka ita-nia mehi nia fundamentu. Ita-nia mehi loloos seida’uk atinji. Tanba ema barak sei moris terus, ki’ak no mukit. Funu ba libertasaun la’ós de’it atu ita-nia rain sai nasaun ida, maibé hakarak mós ba moris di’ak. Ne’e maka mehi ita hotu nian loloos.” Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak hatete beibeik asuntu ne’e durante nia vizita no dialogu komunitáriu (27-31 Outobru 2014) sira iha Distritu Ermera no Bobonaru. 
Maibé moris di’ak la’ós mosu hanesan milagre. Presiza nafatin ema hotu nia esforsu no neon badaen atu aproveita buat hotu hodi fila moris sai di’ak.

Thursday 2 October 2014

SEIK Vizita Kooperativa Hali Buras

SEIK vizita KOHABU iha Aiasa, Bobonaro (01 Outobru 2014)
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Nino Pereira halo vizita traballu ba Aiasa Subdistritu Bobonaro Distritu Bobonaro (01/10) hodi haree grupu indústria kiik no kooperativa sira ne’ebé eziste ona iha knu’a refere.

“Mai iha ne’e atu haree saida maka komunidade presiza apoiu husi Governu. Tanba Governu liuhosi Sekretaria Estadu Indústria no Kooperativa, Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente hakarak dezenvolve grupu indústria kiik no grupu kooperativa sira, nune’e, komunidade bele partisipa di’ak liu tan ba iha prosesu dezenvolvimentu nasionál,” SEIK Nino hateten iha vizita ne’e.
Iha vizita ne’e Sekretáriu Estadu vizita ba Kooperativa Hali Buras (KOHABU) hodi haree aktividade ne’ebé sira halo ona. Grupu nia aktividade sira maka hanesan karpintaria, hortikultura no haki’ak ikan. Maibé tuir observasaun hatudu katak kondisaun iha knu’a ne’e propriadu ba hakiak bibi no manu. Tanba fasil ba komunidade atu hetan aihaan ba animal ne’e.

Monday 29 September 2014


SEIK, Kria Lei Atu Asegura Kresimentu Ekonómiku



SEIC NINO PEREIRA Hato'o nia Diskursu Enseramentu Kolokiu
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira iha enseramentu kolókiu konsultasaun públiku kona-ba Esbosu Lei Metrolojia - Estandarizasaun, Lisensiamentu Industriál no Dekretu Lei Indústria afirma, kriasaun lei importante ba kondisaun investimentu no liu-liu regula aktividade komersiál no industriál hodi hatan ba nesesidade nasionál.

“Ohin iha ne’e ita halo diskusaun kona-ba esbosu Lei rua no Dekretu Lei ida. Lei sira-ne’e iha tanba nesesidade. Maibé ita hakarak lei ne’e tenke aplikável no la empede aktividade ekonomia iha nasaun ne’e.” Nino hateten wainhira ensera Kolókiu (22 Setembru 2014) ne’ebé realiza iha Palm Business and Trade Center, Hudi-Laran, Dili.

Sunday 28 September 2014


Salva Timor-Leste husi Malisan Ekonomia
Haktuur Sektór Indústria Iha Pozisaun Dauluk

SEIC ensera kolokiu iha Vila-verde, Dili.
Timor Lorosa’e nu’udar nasaun foun ne’ebé hahú no hala’o dauda’uk nia dezenvolvimentu ho utiliza fundu petrolifeiru, ne’ebé konsidera hanesan rendimentu númeru ida. Rikeza naturál ida-ne’e la permanente tanba sei bele maran iha loron ida. Péritu barak espresa sira nia hanoin no haree hodi sukat dauda’uk ona katak rikeza naturál ne’ebé esplora ona ne’e sei maran iha tinan 2025. Asaun saida maka Timor-Leste presiza hodi la-kona malisan ne’e?
Durante tinan rua ona kaer pasta nu’udar Sekretáriu Estadu ba Indústria no Kooperativa, Nino Preira dezenvolve sektór indústria haktuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN). PEDN nu’udar vizaun ne’ebé iha tarjeitu ba tinan 20, ne’ebé halibur aspirasaun no mehi povu rai ne’e nian. PEDN artikula ho simples resposta mehi povu ne’e nian ho muda nasaun ida-ne’e sai prósperu no forte. Haktuir PEDN, Produtu Doméstiku Brutu (PIB) sei aumenta ba 5.7 iha tinan 20 mai, indústria manufatura sei buras liu tan, no manufatura mós sei halo papél importante liu tan. La’ós ne’e de’it, PEDN mós hatudu katak Timor-Leste presiza diversifika ninia ekonomia no estabelese negósiu foun, nune’e mós indústria. Maibé presiza fornese ambiente investimentu nian ne’ebé seguru no nune’e bele kria empregu hodi absorve timoroan foinsa’e sira iha kampu traballu.

Bani-been, Fonte Rendimentu Seluk
Ne’ebé Bele Aproveita
SEIC NINO vizita grupu suku roupa iha Kribas
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Nino Pereira horisehik (18/09) halo vizita ba Suku Kribas, Manatutu hodi hasoru malu ho Grupu Produsaun Bani-been no mós Grupu Alfaiate  ne’ebé halibur inan-feton sira iha fatin ne’ebá.

“Mai atu haree no hatene didi’ak atividade kriativa sira ne’ebé Suku ne’e iha. Hanesan ohin iha informasaun katak Suku ne’e potensiál tebes ba produsaun bani-been ,” Sekretáriu Estadu Nino Pereira hateten. “entaun bani-been nu’udar fonte rendimentu seluk ne’ebé ita bele aproveita.”

Xefe Suku Kribas Eurico Alves informa, komunidade iha Kribas maiória moris nu’udar agrikultór. Kada umakain halibur bani-been no faan hodi responde sira-nia nesesidade loro-loron. Iha fulan hirak liubá, Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak vizita suku ne’e, hodi sosa mós bani-been ne’ebé komunidade sira halibur. Iha momentu ne’ebá komunidade sira halibur bani-been besik toneleda-15.