Tuesday 30 July 2013

BATAM SAI REFERENSIA DI’AK BA ZONA INDUSTRIA IHA TIMOR-LESTE


Sekretariu Estadu Industria no Kooperativa Nino Pereira no Sekretariu Estadu Tera no Propriedade Jaime Xavier Lopes (22/07) ho delegasaun estudu komparativu hasoru malu ho Governu Sidade Batam hodi haree industria Batamindo hodi sai nuudar referénsia ba zona industria no rejiaun Ekonomia ezkluziva Oekussi ne’ebé atu  implementa iha Futuru no planu atu harii mós zona industria iha Timor-Leste.

Sidade Batam ne’ebé inklui iha illa Riau nian, nuudar zona industria ne’ebé dezeña husi Habibie iha tinan 1974, ho objetivu sai hanesan alternativa ba kontribusaun ekonomia nasaun Indonezia. Tanba Sidade Batam estratéjika tebes entre nasaun Singapura, Malaizia no nia panorama sidade ne’ebé furak atrai investidór no turista barak ba iha fatin ne’e.
Iha sorumutu ho Vice-Governadór lokál H.M Rudi, S.E, M.M no funsióriu lokál sira iha Batam, Sekretáriu Estadu ho nia komitiva sira halo dialogu no sesaun husu-hatan hodi hatene klean kona-ba oinsá istória no dezeña ne’ebé hala’o husi Habibie ba zona industria Batam, liu-liu jardin industria Batamindo ne’ebé oras ne’e hetan mudansa boot iha progresu ekonomia lokál no mós nasionál nasaun Indonezia nian. Espesifiku liu, atu hatene oinsá esperiénsia ne’ebé sira enfrenta molok harii industria relasiona ho asuntu konstruksaun no rai ne’ebé karik hela ona husi komunidade sira.
Batam iha rendimentu ho nia totalidade 7,5% boot liu totalidade nasionál nian no halibur empregadu hamutuk +300,000 ne’ebé maka serbisu iha kompañia industria oioin no mós iha kompañia la’ós Industria sira. 
Sekretariu Estadu Nino Pereira iha Sorumutu ne’e esplika ba Governu Lokál Batam katak, Ministériu Komersiu, Industria no Ambiente liuhosi Sekretariu Estadu Industria no Kooperativa hili sidade Batam sai nuudar referénsia  zona industria iha Timor-Leste. Tuir SEIK Nino, di’ak Timor-Leste hili halo estudu komparativu iha sidade Batam ne’ebé besik ho Timor-Leste duké ba nasaun Eropa sira ne’ebé lori gastu barak, maibé ikusmai la rezulta buat ruma ba nasaun. Tanba Batam mós nuudar referensia di’ak ba Timor-Leste hodi hahu dezeña zona industria ne’ebé bele hatan nesesidade globál sira.
 
                “Vizita badak ne’e atu konvida mós Governu Indonezia atu serbisu hamutuk iha área industria, tanba Indonezia iha esperiensia kona-ba setór industria. Timor-Leste nuudar nasaun kiik ne’ebé foin ukun an, enfrenta problema ba rekursu umanu no teknolojia ne’ebé maka globál tebes”. SEIK Nino hateten. Tuir SEIK Nino, Timor-Leste nia problema atu harii zona industria maka proriedade hanesan rai, se kuandu rai estadu sei la sai probelam maibé kuandu rai komunidadde nia sei hetan disputa. Maibé husi esperiénsia estudu komparativu iha Batam bele hatudu ba Timor-Leste oinsá harii zona industria ne’ebé bele hatan ema hotu nia nesesidade. 

Sekretariu Estadu Teras no Propriedade Jaime Xavier husu mós esplikasaun husi vice-Governadór Lokál Batam atu hodi hatene kona-ba oinsá Governu bele revolze disputa rai baihira harii zona industria ne’e. Iha ne’e, Rudi espelika katak sira nia konstruksaun ba zona industria ne’e hala’o dezde komunidade seida’uk hela barak iha sidade. Tanba ne’e sai opportunidade di’ak kuandu hahu husi zero
Walikota Batam Konfersa ho SEIC
Rudi haktuir, Batam uluk Soeharto entrega ba Habibie maka nuudar konseptór ba dezenvolvimentu zona industria ne’ebé sai hanesan zona ida ne’ebé estratejiku tuir estudu ne’ebé hala’o molok realiza. Batam nia progresu ne’e tanba hetan Governu fó konfiansa ba ema ida sai nuudar konseptór ba nia dezenvolvimentu.
Tanba ne’e, Rudi husu se Timor-Leste hakarak implementa zona industria, tenke fó fiar ba ema ruma hodi bele konsentra maka’as ba zona industria ne’e. Tanba se kuandu iha ema liu husi ida bele komplika implementasaun tanba la simu ka mosu hanoin la hanesan.
Visita BATAMINDO

Sekretariu Estadu ho nia komitiva vizita mós Jardin Industria Batamindo hodi haree besik liu zona industria refere. Zona industria ne’e Governu maka harii no ikusmai Governu entrega ba setór privada maka jere maibé kontrola husi Governu. Zona industria ne’e ho nia área nia luan 320 Ha ne’ebé harii tuir faze ba faze (faze III)to’o konstruksaun remata, ikusmai fo aluga ba investór estranjeiru tuir akordu investimentu longu prazu no investimentu kurtu prazu ne’ebé investór hakarak. Estandarte investimentu iha Batam maksimu tinan 60 minimu tinan 30 maibé Governu la faan asset ne’ebé iha. Tuir dezeña katak Batamindo sai hanesan lokasaun ida ba merkadu globál. Kompañia ne’ebé nuudar nain ba sahammaka Gallant Venture no Pt Verizon Indonesia.  


SEIC no Secretario de Estado Terras e Propriedades foto hamutuk ho Governo Lokal BATAM

No comments:

Post a Comment