Monday 8 December 2014

SEIK, Joven Tenke Matenek Aproveita Oportunidade


SEIC NINO PEREIRA
Sekretaria Estadu Indústria no Kooperativa liuhosi Diresaun Nasionál Indústria Transformadora halo formasaun tékniku soldadura ba foinsae nain-15 durante loron 30 ramata ona iha loron 03 Dezembru 2014. Iha enseramentu (03/12), Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira subliña, ohin loron kampu serbisu sai preokupasaun boot iha Timor-Leste. Tanba timoroan barak maka dezempregu no la matenek atu aproveita oportunidade hodi hetan serbisu.
“Se ita haree didi’ak, forsa traballa iha Timor-Leste ne’e boot tebes. Maibe seidauk bele utiliza ho masimu, tanba kampu traballu sai problema iha ita-nia rain. Ho problema ida-ne’e, Governu hakarak halo inisitiva oioin hodi kria kampu serbisu ba timoroan sira. Treinamentu ida-ne’e mós nu’udar inisiativa ida-ne’ebé halo hodi fó oportunidade ba joven sira, hodi aprende, nune’e bele kria serbisu ba sira-nia an (autoempregu) no mós ba maluk sira seluk.” SEIK Nino Pereira hatete.
Liutan SEIK NINO hateten, iha kintu Governu Konstitusionál dezenvolvimentu ekonomiku nu’udar prioridade primeiru. Tanba ne’e, Governu uza orsamentu subvensaun kontinua estimula komunidade sira ne’ebé iha grupu indústria kiik sira, hodi dezenvolve liutan sira-nia aktividade nune’e bele hadia ekonomia iha nasaun ne’e.

“Ida-ne’e ita hakarak promove dezenvolvimentu ekonomiku, autoempregu no empregu ba ema seluk. Treinamentu ho durasaun kuaze fulan ida ne’e oportunidade di’ak ida, maibé tenke organiza malu di’ak liutan, no halo planu aktividade ne’ebé ita boot sira hakarak halo no aprezenta ba ministeriu. Tanba Governu hakarak apoia nafatin aktividade sira ne’ebé iha kontribusaun ba dezenvolvimentu nasionál. Governu hakarak dezenvolve  aktividade industria kiik sira ka indústria kazerna.” SEIK hateten tan.

Promove Indústria Rai Laran


SEIC NINO Vizita SASONIN

Sekretáriu Estadu Indústria  no Kooperativa Filipus Nino Pereira (05/11/2014) halo viizita ba Kompañia SASONIN iha Manleuna, ne’ebé Fabrika Roda (Indústria Tambal Roda) hatete, Governu Timor-Leste, Kintu Governu Konstitisionál liuhosi Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente hakarak tebes atu promove indústria iha rai laran. Tanba Indústria halo papel importante ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian. 
“Ita tenke haree katak, ida-ne’e oportunidade atu ita promove produtu rai laran.” Nino hateten hodi hatan ba preokupasaun ne’ebé hato’o husi Diretór Kompañia SASONIN Alfredo Bareto.

Liutan Sekretáriu Estadu hatete, nia parte sei buka mekanizmu oinusa bele regula no kontrola komunidade sira ne’ebé faan roda a’at ba liur. Tanba Governu iha polítika atu promove indústria iha rai laran.
“Governu presiza duni kria regulamentu no liu-liu kria kooperasaun ho parte relavante sira para bele kontrola sasan sira-ne’ebé sai ba liur. Klaru katak, ita hakarak indústria ne’e iha nia sustentabilidade, no ita mós hakarak proteje no promove produtu nasionál, maibé ita mós tenke haree kualidade produtu ne’e para bele garante nia merkadu.” 

Tau-Matan Ba Ekonomia


Prezidente Republika Taur Matan Ruak

Nu’udar nasaun, Timor-Leste hetan ona independénsia polítika, maibé funu kontinua iha tanba seida’uk hetan independénsia ba ninia ekonomia. Ema bele hanoin katak, povu Timór, nasaun seluk maka fó haan no hemu loro-loron. Tanba nesesidade bázika maioria importadu husi nasaun seluk halo Timor-Leste sai nasaun konsumidór iha mundu duké sai nasaun produtór. 

Situasaun ida-ne’e afeita ba povu nia moris iha nasaun ida. Hanesan indikasaun fó-hatene katak povu Timor-Leste barak sei moris iha liña pobreza (ki’ak). Pobreza ka Ki’ak nu’udar kondisaun ema moris ne’ebé la soi atu iha buat hotu, tanba la iha kbiit atu muda an husi situasaun ida ba ida seluk. Ekonomikamente, ema ki’ak maka sira-ne’ebé bele hetan de’it buat ruma hodi augenta moris loro-loron. Ema ki’ak la’ós de’it tanba rendimentu kiik. Maibé sira hasoru malisan sira hanesan rendimentu kiik, la iha asesu ba finanseiru, no rendimentu ne’ebé la prevé no iregularidade.  Seraké kondisaun moris hanesan ne’e husik kontinua afeita povu nasaun ne’e?
       “Ita manan ona ita-nia liberdade no fila ona ita nia rain sai nasaun ida. Ne’e ita hotu nia mehi ida no luta ne’ebé ita halo. Maibé la’ós ida ne’e de’it maka ita-nia mehi nia fundamentu. Ita-nia mehi loloos seida’uk atinji. Tanba ema barak sei moris terus, ki’ak no mukit. Funu ba libertasaun la’ós de’it atu ita-nia rain sai nasaun ida, maibé hakarak mós ba moris di’ak. Ne’e maka mehi ita hotu nian loloos.” Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak hatete beibeik asuntu ne’e durante nia vizita no dialogu komunitáriu (27-31 Outobru 2014) sira iha Distritu Ermera no Bobonaru. 
Maibé moris di’ak la’ós mosu hanesan milagre. Presiza nafatin ema hotu nia esforsu no neon badaen atu aproveita buat hotu hodi fila moris sai di’ak.

Thursday 2 October 2014

SEIK Vizita Kooperativa Hali Buras

SEIK vizita KOHABU iha Aiasa, Bobonaro (01 Outobru 2014)
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Nino Pereira halo vizita traballu ba Aiasa Subdistritu Bobonaro Distritu Bobonaro (01/10) hodi haree grupu indústria kiik no kooperativa sira ne’ebé eziste ona iha knu’a refere.

“Mai iha ne’e atu haree saida maka komunidade presiza apoiu husi Governu. Tanba Governu liuhosi Sekretaria Estadu Indústria no Kooperativa, Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente hakarak dezenvolve grupu indústria kiik no grupu kooperativa sira, nune’e, komunidade bele partisipa di’ak liu tan ba iha prosesu dezenvolvimentu nasionál,” SEIK Nino hateten iha vizita ne’e.
Iha vizita ne’e Sekretáriu Estadu vizita ba Kooperativa Hali Buras (KOHABU) hodi haree aktividade ne’ebé sira halo ona. Grupu nia aktividade sira maka hanesan karpintaria, hortikultura no haki’ak ikan. Maibé tuir observasaun hatudu katak kondisaun iha knu’a ne’e propriadu ba hakiak bibi no manu. Tanba fasil ba komunidade atu hetan aihaan ba animal ne’e.

Monday 29 September 2014


SEIK, Kria Lei Atu Asegura Kresimentu Ekonómiku



SEIC NINO PEREIRA Hato'o nia Diskursu Enseramentu Kolokiu
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira iha enseramentu kolókiu konsultasaun públiku kona-ba Esbosu Lei Metrolojia - Estandarizasaun, Lisensiamentu Industriál no Dekretu Lei Indústria afirma, kriasaun lei importante ba kondisaun investimentu no liu-liu regula aktividade komersiál no industriál hodi hatan ba nesesidade nasionál.

“Ohin iha ne’e ita halo diskusaun kona-ba esbosu Lei rua no Dekretu Lei ida. Lei sira-ne’e iha tanba nesesidade. Maibé ita hakarak lei ne’e tenke aplikável no la empede aktividade ekonomia iha nasaun ne’e.” Nino hateten wainhira ensera Kolókiu (22 Setembru 2014) ne’ebé realiza iha Palm Business and Trade Center, Hudi-Laran, Dili.

Sunday 28 September 2014


Salva Timor-Leste husi Malisan Ekonomia
Haktuur Sektór Indústria Iha Pozisaun Dauluk

SEIC ensera kolokiu iha Vila-verde, Dili.
Timor Lorosa’e nu’udar nasaun foun ne’ebé hahú no hala’o dauda’uk nia dezenvolvimentu ho utiliza fundu petrolifeiru, ne’ebé konsidera hanesan rendimentu númeru ida. Rikeza naturál ida-ne’e la permanente tanba sei bele maran iha loron ida. Péritu barak espresa sira nia hanoin no haree hodi sukat dauda’uk ona katak rikeza naturál ne’ebé esplora ona ne’e sei maran iha tinan 2025. Asaun saida maka Timor-Leste presiza hodi la-kona malisan ne’e?
Durante tinan rua ona kaer pasta nu’udar Sekretáriu Estadu ba Indústria no Kooperativa, Nino Preira dezenvolve sektór indústria haktuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN). PEDN nu’udar vizaun ne’ebé iha tarjeitu ba tinan 20, ne’ebé halibur aspirasaun no mehi povu rai ne’e nian. PEDN artikula ho simples resposta mehi povu ne’e nian ho muda nasaun ida-ne’e sai prósperu no forte. Haktuir PEDN, Produtu Doméstiku Brutu (PIB) sei aumenta ba 5.7 iha tinan 20 mai, indústria manufatura sei buras liu tan, no manufatura mós sei halo papél importante liu tan. La’ós ne’e de’it, PEDN mós hatudu katak Timor-Leste presiza diversifika ninia ekonomia no estabelese negósiu foun, nune’e mós indústria. Maibé presiza fornese ambiente investimentu nian ne’ebé seguru no nune’e bele kria empregu hodi absorve timoroan foinsa’e sira iha kampu traballu.

Bani-been, Fonte Rendimentu Seluk
Ne’ebé Bele Aproveita
SEIC NINO vizita grupu suku roupa iha Kribas
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Nino Pereira horisehik (18/09) halo vizita ba Suku Kribas, Manatutu hodi hasoru malu ho Grupu Produsaun Bani-been no mós Grupu Alfaiate  ne’ebé halibur inan-feton sira iha fatin ne’ebá.

“Mai atu haree no hatene didi’ak atividade kriativa sira ne’ebé Suku ne’e iha. Hanesan ohin iha informasaun katak Suku ne’e potensiál tebes ba produsaun bani-been ,” Sekretáriu Estadu Nino Pereira hateten. “entaun bani-been nu’udar fonte rendimentu seluk ne’ebé ita bele aproveita.”

Xefe Suku Kribas Eurico Alves informa, komunidade iha Kribas maiória moris nu’udar agrikultór. Kada umakain halibur bani-been no faan hodi responde sira-nia nesesidade loro-loron. Iha fulan hirak liubá, Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak vizita suku ne’e, hodi sosa mós bani-been ne’ebé komunidade sira halibur. Iha momentu ne’ebá komunidade sira halibur bani-been besik toneleda-15. 

Tuesday 19 August 2014





Monitoriza Progresu Indústria Mármore no Masin
SEIK, TENKE APROVEITA ONA POTENSIALIDADE HO AKTIVIDADE INDÚSTRIA


Monitorizasaun-SEIC NINO PEREIRA (klaran)haree hela makina produz bloku mármore no rona informasaun husi prezidente FJA Jacinto Alves (kaer hela makina)/foto, Roger.
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira akompaña husi Diretór Indústria Bens no Konsumu Fernando Lobato no Xefe Gabinete Apolo J. França da Silva halo vizita motorizasaun ba fatin indústria artezenatu mármore no indústria masin iha Manatutu, Segunda (19/08) foin lalais, hodi haree progresu preparativu produsaun produtu rua refere.
            “Atu haree de’it oinsá preparasaun empreza sira-ne’e ba indústria artezenatu mármore no indústria masin, para ita tenke bele aproveita ona potensialidade ne’ebé ita-nia rain fornese,” SEIK Nino hateten bainhira vizita Fundação Jandira Alves (FJA) iha Beehau Segunda foin lalais. “Mós atu haree katak empreza sira ezekuta orsamentu estadu ne’ebé aloka tiha ona ne’e, iha rezultadu di’ak ka la’e.”


SEIK; INDÚSTRIA MASIN BENEFISIA POVU TIMOR-LESTE










 
Monitorizasaun- SEIK Nino Pereira rona hela esplikasaun husi tékniku Pt. Garam Eko Salaudin iha fatin masin fatin, Ulmera/foto Roger
Dezde simu knaar nu’udar membru Governu, Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira hahú ho prioritiza dezenvolvimentu seitór indústria komesa husi aktividade indústria kiik sira ne’ebé eziste ona, no kontinua motiva timoroan sira atu halo aktividade indústria nian. 

Programa prioritáriu husi Sekretaria Estadu ida-ne’e balun hatudu ona progresu pozetivu ne’ebé komesa muda situasaun ekonomia familia nian iha Timor-Leste.  Aktividade indústria kiik sira liuhosi orsamentu subvensaun públika hetan ona kbiit atu buras no kontribui ba dezenvolvimentu ekonomia nasaun nian.
Alein produtu bee-minerál no kafé, masin mós sai prioridade númeru dahuluk programa Sekretaria Estadu Indústria no Kooperativa nian, durante periodu Governasaun ida-ne’e. Tanba masin importante no bele benefisia povu Timor-Leste.


MKIA SEI REALIZA FEIRA IHA SALELE



 
Add captionObserva fatin feira iha Salele, foto Roger
Sekretáriu Estadu  ba Indústria no Kooperativas Filipus Nino Pereira hamutuk ho ekipa komisaun organizadora Feira 30 Augustu 2014, ne’ebé kompostu husi Diretór Jerál Indústria no Kooperativa Leovigildo dos Santos, no Diretór Jerál Komérsiu Cosme Fatima Batista da Silva, halo ona observasaun ba fatin feira no koordena ona ho autoridade lokál sira iha Distritu Kovalima hodi prepara ba aktividade sira iha eventu ne’e.
“Enkontru badak  ne’e atu halo koordenasaun aktividade feira iha Salele no observa situasaun iha terenu para haree apoiu ne’ebé nesesáriu ba realizasaun feira ida ne’e.” Nino hatete banhira enkontru ho administradór Distritu Kovalima iha edifisiu administrasaun distritál Suai (09/08).

Wednesday 11 June 2014



 

SEIK, Governu Apoia Inisiatva Ne’ebé Kontribui ba Dezenvolvimentu
Tasitolu – SEIK NINO PEREIRA haree produtu vazu no meja ne’ebé Grupu Indústria Lifau Beach produz.


Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Nino Pereira iha Seguunda (09/06)halo vizita ba Grupu Indústria Lifau Beach iha Masin Lidun, Tasitolu, Dili, hodi haree aktividade grupu ne’e nian. Iha vizita ne’e, Sekretáriu Estadu hatete, Governu sei kontinua fó apoiu ba inisiativa ne’ebé kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.

          “sira-nia aktividade ne’e di’ak, bele kontribui ona ba dezenvolvimentu nasaun ida ne’e. Maske sira enfrenta difikuldade hanesan la iha asesu di’ak ba merkadu. Maibé hanoin katak Governu bele promove produtu ida ne’e, atu sira kontinua hamoris kriatividade ne’e.”  SEIK NINO hateten.

Monday 12 May 2014






Timor-Leste Presiza iha PED Setór Indústria


 
SEIK Nino Pereira hato'o nia diskursu bainhira ensera seminariu nasional, iha Timor Plaza, Dili.(foto ROger)
Ministériu Komérsiu Indústria no Ambiente liuhosi Sekretária Estadu Indústria no Kooperativa iha Kuarta kotuk (07/05) liuhosi semináriu nasionál ho tema “dezenvolvimentu indústria iha Timor-Leste” sai hanesan meius ida atu buka hetan asaun ne’ebé estrátejika ba dezenvolvimentu nasionál setór indústria tuir Planu Estrátejiku Dezenvolvimentu Nasionál Timor-Leste nian.

Ministru MKIA António da Conceição iha entrevista esplika, Timor-Leste iha futuru sei hetan investimentu boot sira iha setór indústria tuir poténsia ne’ebé nasaun ne’e iha. Ho razaun ida-ne’e, Governu Timor-Leste presiza iha preprasaun ne’ebé di’ak, liu-liu preparasaun rekursu umanu hodi simu investimentu sira-ne’e no tuir nesesidade kampu traballu nian.
“Ita hakarak dezenvolvimentu iha setór indústria ne’e tuir realidade no poténsia ne’ebé rai Timor iha, no nu’udar atu prepra rekursu umanu tuir nesesidade investidór sira nian. Tanba investimentu boot sira sei iha prezensa, hamosu kompetisaun maka’as entre timoroan ho ema estranjeiru sira.” António hateten.




Timo-Leste Sai Nu’udar Membru Permanente ba ACO

SEIK NINO Pereira foto hamutuk ho membru ACO hafoin remata konferensia/foto espesial
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Filipus Nino Pereira iha semana hirak liuba (27-30/04/2014) partisipa konferensia internasionál Asean Cooperatives Organisation (ACO) no lori kooperativa iha Timor-Leste sai membru organizasaun ne'e.

Movimentu cooperativa Timor-Leste marka tan istória foun ida hodi sai nuudar membru permanente ba ACO (ASEAN Cooperatives Organisation) hamutuk ho nasaun 8 iha ASEAN. Desizaun ida ne’e deklara ofisialmente iha ACO Forum 2014, Hotel Swiss Bell, iha Nusa Dua, Bali (27-30/4/14) hosi Prezidente ACO H. AM. Nurdin Halid. 

Partisipasaun Timor-Leste iha ACO Forum 2014 ne’e lidera husi Secretário de Estado da Indústria e Cooperativas Nino Pereira hamutuk ho vice-presidente nain-2 (rua) Eusebio D. Quintas no Luis Catana husi Confederasaun Nasional Cooperativas Timor-Leste (CNC-TL).

Iha enkontru konsellu ACO nian, Nino Pereira hato’o agradesimentu no apresiasaun ba konfiansa ne’ebé fo mai Timor-Leste. “Ne’e nu’udar asaun rekoñesimentu ba partisipasaun aktivu Timor-Leste nian durante ne’e iha eventu boot ne’ebé organiza husi ACO”. Tanba ne’e dezemvolvimentu kooperativa iha Timor-Leste sei sai nu’udar parte integradu ida iha rejiaun ASEAN.

ACO Forum 2014 la’o ho tema “Cooperative Roles and Challenges Toward Asean Economic Community”, ne’ebé produs dokumentus balun ne’ebé importante tebes ba kontribusaun implementasaun Komunidade Ekonomia Asean iha 2015.

Pontu prinsipál mak importánsia husi estabelesimentu kooperasaun komersiu iha seitor cooperativa, intendimentu iha eksibisaun konjunta hodi promove produtu cooperativa nudar penetrasaun ba merkadu global, reforsa sekretariadu ba aktividades negosiu husi membru sira no promove programa interkambiu cooperativa liu-liu ba ema foinsa’e sira._
 

Wednesday 16 April 2014

Wainhira 5 Centavos Iha Valor Ne’ebé Boot


Inan Feto ne'ebe halo sana rai iha Oe-kusi (foto/roger)
Timor-Leste ohin loron iha hela prosesu transformasaun vida nasaun no povu nian. Kondisaun sira ba prosesu transformasaun ida ne’e la’o wainhira iha sinérjia ne’ebé di’ak husi entidade sira estadu nian. Interdependénsia ne’e tenke nakfilak ba programa ne’ebé integradu mai husi entidade governu iha kada liña ministeriál sira no povu nuudar benefisiáriu direita ba programa dezenvolvimentu governu nian.

Nuudar sidadaun ida, ita tenke agradese ba Maromak ne’ebé mak fó ona grasa wa’in ba rai ida ne’e ho rikusoin barak ne’ebé ita bele utiliza ba prosperidade ekonómiku povu nian. Ita mós agradese tanba Na’i mós hara’ik the founding fathers ou lider ida hanesan maun boot Kayrala Xanana Gusmão (KXG) ne’ebé mak ho esforsu tomak tau ona aliserse ida nuudar matadalan fundamentu ba dezenvolvimentu nasaun nian iha PEDN. Husi matadalan ne’e, ita bele dehan katak kualker governu pasca KXG sei la hasoru difikuldade sira iha prosesu hatuur programa dezenvolvimentu kada tinan lima.

Ita ko’alia kona-ba dezenvolvimentu, sei la sees husi dalan transformasaun ema nia vida. Fatór determinante ida ba transformasaun ema nia vida ba moris di’ak mak ekonómiku. Setór ekonómiku ohin loron hetan atensaun boot tebtebes, liu-liu mikro ekonomia. Nune’e, ita bele dehan iha V Governu Konstitusionál ne’e fo prioridade tebes oinsá atu haburas ekonomia ki’ik ne’e, tanba afeita tebtebes ba povu ki’ik nia moris.

SEIK NINO, MKIA SEI TAU-MATAN BA GRUPU RAI OSAN IHA OE-KUSI



SEIK Nino vizita Grupu Moris Hamutuk ne’ebé nia aktividae soru tais no rai-empresta osan (foto/Roger)
Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa Nino Pereira hala’o vizita ba Grupu Rai Osan iha Oe-kusi (26/03/2014)ne’ebé  UNDP apoiu ona liuhosi programa Inclusive Finance for the Under-Served Economy (INFUSE), hodi haree problema, progresu no kontinuasaun husi programa ne’e bainhira projetu INFUSE remata.
 
       “Biar projetu ne’ebé hala’o ona husi UNDP remata, maibé apoiu ba imi la remata. Governu sei kontinua apoiu imi (Grupu Rai Osan) liuhosi transforma ba Kooperativa. Nune’e bele iha akompañamentu intensivu husi Governu no imi-nia aktividade sei la’o di’ak.” SEIK Nino hatete bainhira halo sorumutu ho Grupu Rai Osan “Moris Hamutuk” iha
Naimeko Pante Makasar, Oe-kusi.

SEIK Apoiu Makina Dulas Kafé ba Grupu Kafé Familia



SEIK Nino press pakote kafé familia uza makina press hodi observa makina ne’ebé apoiu ona husi Uniaun Eropeia (2011)liuhosi Programa Dezenvolvimentu Rurál (RDP III)(dok. roger).

Sekretáriu Estadu Indústria no Kooperativa  Nino Pereira akompaña husi Diretór Nasionál Indústria Transformadora António da Costa no Diretór Nasionál Indústria Bens Konsumu Fernando Lobato entrega makina dulas kafé ida ba Grupu Indústria Kafé Familia iha Same Manufahe Kinta(03/04) foin lalais.
“Ita hakarak povu ida ne’e kontribui, partisipasaun ba dezenvolvimentu liuhosi aktividade ekonomia nian ne’e importante.” SEIK Nino konversa ho xefe grupu Natalia da Costa Noronha hafoin entrega makina.

Liu tan, Sekretáriu Estadu fó hanoin, atu lori grupu ne’e ba oin presiza iha jestaun ne’ebé di’ak. Tanba só ho jestaun maka bele hatudu aktividade ne’e la’o ho efetivu no bele iha sustentabilidade ba grupu ne’e. 
“Imi iha komitmentu boot atu produs kafé rahun, tanba ne’e Governu apoia tan makina ne’e ba imi (grupu kafé familia). Maibé imi tenke iha jestaun ne’ebé di’ak para aktividade sira la’o ho efetivu no efisiente. ” Hateten tan.

       Natalina Noronha, xefe ba grupu indústria kafé familia, apresia apoiu ne’ebé mai husi Sekretáriu Estadu Indústria  no Kooperativa, tanba ajuda sira prosesa kafé rahun ho di’ak liu no hodi bele distribui ba loja sira iha Timor-Leste.

        Alein hetan apoiu makina, Grupu ne’e mós hetan ona apoiu liushosi orsamentu subvensaun púbilika 2013 ho montante rihun ida atus lima dollar amerikanu (1.500$) no mós ajudu pakoteamentu kafé familia nian ne’ebé imprime ona ba dala-rua.

       Tuir Noronha, Grupu Kafé Familia eziste tanba inisiativa komunidade sira ne’ebé hakarak dezenvolve no hadia sira-nia moris, liuhosi fila-liman ka aktividade indústria familia nian. Hanoin mór katak kontribuisaun nuudar sidadaun importante tebes ba dezenvolvimentu nasionál.

       Nia mós husu katak, nia grupu sei presiza mós apoiu kapasitasaun liu-liu transforma metódu produsaun ne’ebé traddisionál ba modernu. Tanba sira-nia grupu sei la’o hela ho metódu produsaun tradisionál, no ida ne’e ladun bele garante kualidade loloos.
Liutan, tékniku produsaun Francisco da Costa esplika, durante ne’e sira la hetan formasaun kona-ba prosesamentu produsaun kafé rahun. Maibé sira la’o de’it ho metódu ne’ebé toman halo ona.
       “Ami hatama kafé musan ba be’e laran, musan sira ne’ebé namlele iha be’e leten ne’e konsidera maran ona no ne’e iha kualidade di’ak. Maibé kafé musan sira ne’ebé tuun ba be’e laran, ne’e maka la iha kualidade tanba seidauk habai maran loloos.” Francisco esplika.    
  
      Hafoin hili tiha kafé musan, sira mós sei sona iha taxu – tenke tasak to’o kafé nia mina sai, ho nune’e bele hetan nia morin ne’ebé gostu halo ema kaan hemu. Liu tiha etapa ne’e, kafé musan toradu sira-ne’e sei hatama ba makina dulas kafé hodi harahun no hafoin bele halo pakoteamentu ho uza makina imprime nian.

      Ohin loron, kafé familia faan ona iha loja sira kapitál nian hanesan pateo, alola no esperansa. Sira mós distribui ba kios sira iha manufahi no barak mós maka sosa ona husi UNAPE. mo